Dogovor hrvatskog ministra pravosuđa Orsata Miljenića i europske povjerenice za pravosuđe Vivian Reding u Bruxellesu, po kojem bi izmijenjeni zakon stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., trebao bi omogućiti prekid postupka za uvođenjem sankcija Hrvatskoj.
Hrvatska, koja je u Uniju ušla 1. srpnja ove godine, tako je izbjegla da u samo tri mjeseca članstva postane prva članica protiv koje su aktivirane zaštitne klauzule zbog kršenja europske pravne stečevine.
Zagrebu su sankcije "visile nad vratom" zbog zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a koji je Sabor izmijenio 28. rujna, samo tri dana prije pristupanja EU-u. Njegov sastavni dio je i europski uhidbeni nalog čija je primjena tada ograničena na zločine počinjene nakon 2002., iako je Hrvatska u pristupnim pregovorima preuzela obvezu primjene uhidbenog naloga bez ikakvih ograničenja.
Kolokvijalno nazvan "lex Perković", zakon je u europskim i domaćim političkim krugovima izazvao sumnje da se njime štiti Josip Perković, nekadašnji pripadnik jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi, čije izručenje traži Njemačka zbog navodne upletenosti u ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u Muenchenu.
Hrvatski sabor je sporne izmjene donio neposredno pred ulazak u Uniju sa 78 glasova vladajuće koalicije, protiv su bili oporbeni laburisti, HDSSB i nezavisna Jadranka Kosor, dok su zastupnici najjače oporbene stranke HDZ-a napustili sabornicu.
Ubrzo se, 2. srpnja oglasio predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum koji je rekao da ga "iritira" činjenica što je Sabor donio zakon kojim se sprečava izručenje Perkovića. "Moj je dojam da je zakon donesen da zaštiti Perkovića i moje je mišljenje da to nije prihvatljivo", rekao je Krichbaum, koji je smatrao da taj potez nije način na koji se postupa s prijateljima u EU-u.
Da EK neće olako prijeći preko uvedenog ograničenja bilo je jasno krajem srpnja kada je povjerenica Reding pismeno upozorila ministra Miljenića da one nisu u skladu s europskim zakonodavstvom te da ga treba ispraviti.
Hrvatskoj je dala rok do 23. kolovoza da odgovori na pitanje kada planira uskladiti hrvatski zakon s europskim zakonodavstvom, tražeći da se to obavi "brzo i bezuvjetno".
Kako odgovor do toga roka nije stizao, počelo se govoriti o sankcijama Hrvatskoj koje je prva najavila glasnogovornica EK-a Mina Andreeva 26. kolovoza.
"Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reding upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idući tjedan i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa", rekla je tada Andreeva.
Njezinu izjavu oštro je osudio premijer Zoran Milanović rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem. Vlada ima svoj plan koji će gurati do kraja te ih galama i uvrede, pa čak i ako dolaze iz dijela Europske komisije, neće pokolebati, istaknuo je Milanović.
Povjerenici Reding, luksemburškoj političarki iz redova europskih pučana, socijaldemokrat Milanović predbacio je pristranost, a njezino ustrajanje na izmjenama zakona ocijenio kao dio kampanje za sedmi mandat u EK-u.
U međuvremenu je stiglo Miljenićevo pismo kojim je povjerenica Reding bila "začuđena", jer u njemu stoji da vlada namjerava zakon izmijeniti u redovitoj proceduri, a s primjenom početi 15. srpnja 2014 te se poziva Komisiju na jednak tretman Hrvatske kao i nekoliko drugih članica koje su uvele slična ograničenja.
"Nažalost, jako mi je žao što to moram reći, Hrvatska, ne hrvatski građani, nego hrvatska vlada, radi jako loše za Hrvatsku i za njezin ugled", rekla je Reding nezadovoljna odgovorom, ponovno pozivajući vladu da zakon izmijeni "brzo i bezuvjetno".
Kako izmjene zakona nisu stizale na sjednice vlade, pa niti Sabora, Reding je objavila odluku kolegija europskih povjerenika o pokretanju "daljnih akcija", odnosno uvođenju sankcija protiv Hrvatske, što je formalizirano odlukom 18. rujna.
Povjerenica je u Trstu na skupu s europskim građanima na kojem su prvi put sudjelovali i oni iz Hrvatske, naglasila da je "lex Perković" protivan europskom pravu i da se u ovom slučaju radi i o "teškom narušavanju povjerenja" izgrađenog tijekom pristupnih pregovora Hrvatske EU.
Ne popuštajući ni tada pritisku Komisije, Milanović je na najavu sankcija odgovorio kako neće dopustiti da se s Hrvatskom briše pod. "Mi smo država, nismo ptičji rezervat", rekao je premijer i dodao da neće odustati od 15. srpnja iduće godine jer su slično izuzeće, zbog unutarnjopolitičkih razloga, uvele Češka i Slovenija.
Odluka o početku postupka uvođenja sankcija izazvala je burne reakcije na domaćoj političkoj sceni i žestoka prepucavanja vladajućih, koji podupiru Milanovića, te oporbe koja je zatražila njegovu ostavku.
"Premijer i vlada zloupotrebljavaju strpljenje Sabora, građana i EU. Budući da su pokazali kako nisu sposobni voditi zemlju, pozivam ih da, ako im je imalo stalo do hrvatskih građana, podnesu ostavke, kako bi građani imali koristi od ulaska u EU, a ne samo štetu i sramotu", rekao je HDZ-ov saborski zastupnik Željko Reiner.
Predsjednik Josipović istaknuo je da bi slučaj, koji je već naštetio Hrvatskoj, trebalo riješiti što prije, "jer smo očito napravili nešto što nije bilo potpisano i dogovoreno i to na način i dinamikom kako se dogovori s Europskom komisijom".
Također je rekao da mu nije jasno zašto vlada inzistira na odgodi primjene europskog uhidbenog naloga i priznao da se u tome pitanju ne slaže s premijerom Milanovićem.
"Ovo je jedno od pitanja u kojem ja nisam bio informiran o načinu na koji će se reagirati. Razmijenili smo mišljenje, a vidi se i iz javnih izjava da tu imamo određene razlike", kazao je.
U međuvremenu su počele konzultacije ministarstva pravosuđa i EK-a, a Milanović je telefonski razgovarao s predsjednikom EK-a Joseom Manuelom Barrosom te Komisiji poslao 'non-paper' u kojem se žali na odnos prema Hrvatskoj i tvrdi da za sankcije nema razloga, jer namjerava ispuniti sve obveze iz europskog uhidbenog naloga.
Neslužbene najave kako su Hrvatska i komisija dogovorile da se uhidbeni nalog počne primjenjivati 1. siječnja iduće godine potvrđene su u srijedu kada su se Reding i Miljenić sastali u Bruxellesu i dogovorili način rješavanja spora.
Visoki izvor u vladi najavio je da će već na sutrašnjoj sjednici vlada utvrditi izmjene toga zakona tako da se europski nalog od 1. siječnja sljedeće godine počne primjenjivati i na zločine počinjene prije 2002.
No, u vladi tumače da te izmjene same po sebi ne mogu osigurati izručenje Perkovića Njemačkoj. Naime, u Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU ostaje odredba po kojoj sud mora odbiti zahtjev za izručenjem za kaznena djela za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara. Visoki izvor u vladi tvrdi da je taj članak potpuno u skladu s europskom pravnom stečevinom i da nije bio predmet spora s Europskom komisijom.
Tvrde i da je Perkovićevo izručenje moguće jedino ako se promijeni Ustav pa će se vlada sutra očitovati i o SDP-ovu prijedlogu ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva. U skladu s dogovorom SDP-a i HNS-a, očekuje se da će predložiti ukidanje zastare za sva teška ubojstva, a ne samo politički motivirana.