Premijer Zoran Milanović danas je u Hrvatskome saboru po prvi puta podnio godišnje Vladino izvješće o stanju u društvu u kojem je kao glavne pravce Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize naznačio uvođenje reda, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora, te donošenje mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.
Ekonomisti: glavni pravci za izlazak iz krize korektno definirani, ali se ne vidi smjer ekonomske politike
Voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić ocijenio je kako su premijerova četiri glavna pravca za izlazak iz krize korektno definirana. Smatra da je politika fiskalne discipline koja se iščitava iz Milanovićeva govora o stanju nacije, korak u pravom smjeru. "No, za potpunu ocjenu i predanost Vlade tom smjeru, trebalo bi pričekati kvantifikaciju ciljeva u fiskalnim smjernicama, kaže Stojić.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ističe kako je bilo i za očekivati da će u mandatu ove Vlade fokus primarno biti na očuvanje makroekonomske stabilnosti, u sklopu čega i na konsolidaciji javnih financija. "Postignut je određeni napredak, no već dugi niz godina upozoravamo da su, ako se fiskalna konsolidacija koncentrira samo na prihodovnu stranu, to mjere ograničenog karaktera, pogotovo ako gospodarstvo pada. Kada uđemo u EDP, morat ćemo ostvariti značajnije uštede u proračunu na rashodnoj strani. To će nam možda već ovoga tjedna pokazati smjernice Vlade", rekao je. Šantić je pozdravio i najavljeni plan privatizacija.
Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je da se iz godišnjeg izvješća Vlade ne vidi kakva je vizija i u kojem će se smjeru kretati ekonomska politika, te što će Vlada poduzeti kako bi ubrzala oporavak i pokrenula novi investicijski ciklus u privatnom sektoru.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić ocijenio je kako Vlada premijera Zorana Milanovića u 20 mjeseci nije naznačila politiku koja bi zaustavila pad u Hrvatskoj, zaustavila pad standarda građana i propadanje nacionalne imovine. Ističe kako nam je i kreditni rejting pao zato što nema ni traga politici koja bi zaustavila pad u Hrvatskoj. Jurčić također nedržavničkim ponašanjem smatra to što premijer Milanović u izvješću o stanju nacije vodi polemiku s društvenim grupama ili političkim protivnicima.
Poslodavci: potrebne konkretne mjere za izlazak iz krize
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) drži da je premijer Zoran Milanović trebao biti konkretniji u najavi budućih Vladinih mjera za izlazak iz krize. Pozdravivši govor, HUP ocjenjuje kako su ipak dobili inventuru umjesto pogleda u budućnost, deja vu umjesto konkretnih reformi čiju razradu i dalje čekaju. Drže i kako su reformske najave u govoru ponovno ostale općenite, a o konkretnim mjerama za oporavak i rast gospodarstva čulo se premalo da bi ih se moglo ocjenjivati. Poslodavci također smatraju da su od četiri pravca Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize koje je premijer iznio, samo kod uvođenja reda do sada napravljeni vidljivi pomaci. Što se konsolidacije državnih financija i javnog sektora tiče, smatraju da se u gotovo dvije godine Vladina mandata nije otišlo puno dalje od pojačane naplate poreza.
HGK: iznaći modele za bržu realizaciju smjernica razvoja
Hrvatska gospodarska komora (HGK) ocjenjuje kako je premijer Zoran Milanović detaljno i objektivno iznio stanje i dosadašnje tendencije kretanja u državi, pri čemu je vrlo bitno da je naglasio pravce daljnjeg djelovanja Vlade u cilju postizanja dugoročnijeg stabilnog rasta i pune zaposlenosti. HGK smatra da su četiri osnovna pravca koje je premijer pritom naveo zapravo nastavak konsolidacije i restrukturiranja gospodarstva, što je potpuno opravdano zbog dubine krize nacionalne ekonomije, ali bi i pritom neizostavno trebalo iznaći modele za bržu realizaciju tih smjernica razvoja.
Sindikati: ništa realno ohrabrujuće što bi kod građana moglo pobuditi barem malo optimizma
Sindikalni čelnici vrlo su kritični prema govoru premijera Zorana Milanovića o stanju u državi jer, po njihovu mišljenju, nije ponudio odgovor na ključno pitanje - kako će pokrenuti gospodarski rast u zemlji izmučenoj višegodišnjom krizom. Za Vilima Ribića, predsjednika Matice hrvatskih sindikata, Milanovićev govor je "deja vu". Govor se sastoji od tri komponente - "mi znamo što radimo", "za sve su krivi oni bivši" i "sigurno nas čeka svjetla budućnost", rekao je Ribić. Umjesto toga, Milanović bi trebao odgovoriti zašto njegova Vlada nakon skoro dvije godine mandata nema rezultata, barem ne onih koje je obećao, kaže Ribić.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da u Milanovićevu obraćanju nema ništa realno ohrabrujuće što bi kod građana moglo pobuditi barem malo optimizma. Budući da nije najavio promjenu pravca gospodarske politike, ne možemo očekivati poboljšanje nego daljnje pogoršanje stanja, kaže Sever. Nije se složio ni s Milanovićevom tezom da "kompanija koja je dosad progutala milijarde proračunskih kuna nije nikakvo nacionalno bogatstvo".
Tu Milanovićevu argumentaciju nije prihvatio ni predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, koji je najavio organiziranje referenduma protiv monetizacije autocesta.
Dopredsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Zdenko Mučnjak ocjenio je Milanovićev govor razočaravajućim jer se premijer služi demagogijom. Vlada treba stvoriti uvjete za gospodarski rast, a ne govoriti da to tek treba napraviti, rekao je Mučnjak koji se također protivi privatizaciji i koncesijama.
Politički analitičari: govor predug, ali i napredak u komunikaciji s javnošću
Izvještaj o radu Vlade koji je premijer Zoran Milanović podnio danas u Hrvatskom saboru, politički analitičari su u razgovoru za Hinu ocijenili različito - od predugačkog i tehnokratskog do očekivanog, ali i primjera kako bi javne osobe trebale komunicirati s građanima.
Sociolog Dražen Lalić smatra da je premijerov govor bio predug u usporedbi s obraćanjem američkog predsjednika Baracka Obame naciji. "Od te velike šume se koji put ne razabire drveće", kazao je Lalić. Iako je po njegovom mišljenju govor premijera bio detaljan u njemu nema dovoljno prizora iz ekonomskog i društvenog života niti je na površinu isplivao stvarni život običnih ljudi u svojoj autentičnosti.
Komunikologinja Marijana Grbeša smatra kako je način na koji je premijer Milanović naciji i građanima objasnio zašto su neki potezi povučeni te iznio ciljeve i vrijednosno usmjerenje Vlade, tip komunikacije kojom je pokazao da poštuje javnost, što češće nedostaje u njegovoj komunikaciji. Ocijenila je da je Milanović u svojem govoru sadržajno rekao ono što je napravljeno i što će se napraviti, a taj tip komunikacije, smatra ta komunikologinja, uljeva sigurnost.
Teoretičar ekonomske politike Luka Brkić ocijenio je, pak, kako je to u suštini očekivani govor s očekivanim tezama, s obzirom na plan 21 s kojim je Kukuriku koalicija dobila izbore. Dobrim je ocijenio što je u govoru stavljen naglasak na gospodarstvo jer je ekonomska kriza jedan od najvećih problema pa onda i jedan od najvažnijih prioriteta za rješavanje. Dio govora u kojem premijer potiče banke koje ne mogu vječno misliti samo na svoje interese, Brkić tumači kao mogući novitet. "To je možda povratak na stajalište da nije dobro imati toliko odvojen realni i finacijski sektor i da se možda osvještava privilegirana pozicija bankarskog u odnosu na realni sektor.
Nevladine udruge: jasno imenovati koje udruge ne posluju transparentno
Nevladine organizacije GONG i Kuća ljudskih prava ocijenile su kako je premijer Zoran Milanović prilikom najave uvođenja reda u poslovanje neprofitnih organizacija trebao jasno imenovati koje udruge ne posluju transparentno kako zbog uvođenja reda ne bi stradale one koje poštuju zakon.
Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić pozdravlja Milanovićev poziv na uvođenje reda u današnjem izvješću Saboru o radu Vlade, no naglašava da ono "mora vrijediti za sve jednako". "A ne da zbog uvođenja reda, u primjerice rad nekih sportskih klubova, stradaju udruge koje su i do sad poštivale zakon i jačale socijalno poduzetništvo i na taj način stalno otvarale nova radna mjesta", rekao je Zelić.
Koordinatorica Kuće ljudskih prava Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. kazala je kako Milanovićevu najavu ne doživljava kao nešto što se odnosi na rad te udruge, ističući kako su potpuno neutemeljene ocjene da troše novac bez kontrole. Dodaje kako im je upravo sadašnja vlast "srezala financiranje da više nije mogla". Sarnavka naglašava da Kuća ljudskih prava i B.a.b.e. nisu morali vratiti ni kunu zbog toga što bi netko tvrdio da nenamjenski troše novac.