Riječ je o jedinom sustavno istraživanom ranoneolitičkom lokalitetu u Hrvatskoj, koje pripada najstarijim naseljima zemljoradničkih populacija. Voditeljica Kornelija Minichreiter iz Instituta za arheologiju ističe "kako Galovo dokazuje da se tu rađala Europa".
Naselje je staro osam tisuća godina i pripada tzv. starčevačkoj kulturi. Uz zemunički prostor za stanovanje s brojnim predmetima otkriven je i dio ukopnog prostora ograđen drvenim ogradama. Unutar ograda do sada su otkrivene četiri grobne jame s tri pokojnika i tri male grobne jame s po jednim pokojnikom.
Mnoštvo kamenih alatki i keramičkog posuđa svjedoče o vrlo aktivnom životu stanovnika.
"Živjeli su puno više u skladu s prirodom i od prirode. Većinu vremena posvećivali su izradi i odjeće i obuće i pribavljanju hrane, rekla je Lidija Miklik Lozuk iz Muzeja brodskog Posavlja. Na izložbi je predstavljen izbor iz vrlo bogate pronađene građe.
Na lokalitetu Galovo arheolozi su istražili oko četiri tisuće kvadrata. Pretpostavlja se kako je naselje puno veća pa će se istraživanja nastaviti.