Za 1. listopada u Bruxellesu je zakazan sastanak čelnika sedam najvećih hrvatskih, srpskih i bošnjačkih stranaka u zemlji s povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, a do tada bi se trebali dogovoriti o provedbi presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci te o mehanizmu koordinacije, o čemu više godina traju prijepori. To je rok kojega je EU postavila da BiH može podnijeti prijavu za otvaranje pregovora o članstvu.
Britanski diplomat izrazio je razočaranost što politički čelnici ne pokazuju spremnost za kompromis niti potrebu da žurno dođu do dogovora.
"BiH već sama sebi nanosi veliki financijski gubitak, što je izravna posljedica nedostatka napretka. Potencijalne milijarde će izgubiti u zaostajanju za susjedima", rekao je Casey. Pri tome je naveo primjer Hrvatske koja će kao nova članica Unije moći iskoristiti izdašnu potporu.
"Kao primjer ću navesti da će Hrvatska dobiti dodatne otprilike 24 milijarde eura potpore EU od 2014. do 2020. godine. To je otprilike 6.500 eura po stanovniku, ne računajući dodatne beneficije koje će Hrvati uživati zato što su dio najvećeg jedinstvenog tržišta na svijetu", kazao je veleposlanik Casey.
On smatra da će biti blokiran program predpristupne pomoći IPA 2 za BiH ukoliko se ne postigne dogovor o uspostavi učinkovitog mehanizma za koordinaciju s EU.
"Dok ne bude učinkovitog mehanizma koordinacije, novac iz IPA 2 neće moći biti dat vašoj zemlji, već će biti preusmjeren drugim državama u regiji", navodi Casey.
Zbog kompliciranog unutarnjeg uređenja i uz državnu, postojanja entitetske razine vlasti kao i deset županija u Federaciji BiH, EU je zatražila da BiH uspostavi jedinstveni sustav kako bi se odluke što jednostvanije provodile, a zemlja s EU pregovarala "jednim glasom".
U međuvremenu je SDP zatražio da se iz sustava koordinacije isključe županije, čemu su se oštro usprotivili predstavnici hrvatskih stranaka. Oni tvrde da se Hrvatima na taj način želi uskratiti utjecaj u donošenju i provođenju odluka.
Istodobno, provedba presude Sejdić-Finci, što je također uvjet za podnošenje aplikacije za otvaranje pregovora o članstvu, zapela je zbog toga jer se uz uvođenje mogućnosti da se pripadnici manjina kandidiraju za najviše državne funkcije inzistira i na uređivanju načina izbora za članove državnog vrha i Doma naroda tako da se izbjegne mogućnost da pripadnici brojnijih naroda biraju predstavnike i onih malobrojnijih.