Podsjetivši da je 31. kolovoza istekao rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava izvan 0područja zahvaćenih ratom, ova koalicija u priopćenju navodi da Hrvati izbjegli iz BiH u Hrvatsku imaju znatno povoljnije uvjete jer se od Srba traži niz dokumenata i dokaza - među ostalim da nakon 8. listopada 1991. nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu kuću ili stan ne samo na području Hrvatske, već ni u Srbiji, niti bilo kojoj drugoj državi u svijetu.
S druge strane, koalicija navodi kako je Hrvatima iz BiH Hrvatska dodijelila kuće i stanove na području odakle su Srbi izbjegli iako su im u većini slučajeva vraćene kuće i stanovi u BiH gdje su živjeli prije rata.
To praktički znači da je uvjet za izbjegle Hrvate iz BiH da dobiju stan ili kuću bio da nemaju drugi stambeni objekt samo na području Hrvatske, dodaje se u priopćenju.
Ukazuje se da je "poseban problem" to što izbjegle Srbe koji se odluče za povratak i ispune uvjete za stambeno zbrinjavanje i dobiju stan ili kuću "čeka visoka otkupna cijena po čevornom metru".
Koalicija navodi da je trenutačna cijena otkupa po četvornom metru za urbani dio Hrvatske s popustom od 400 i 600 evra, a da su građani Hrvatske otkupljivali stanove na kojima su imali stanarsko pravo od 50 do 250 njemačkih maraka tijekom devedesetih godina.
"S druge strane, izbjeglim Hrvatima iz BiH, Hrvatska poklanja stanove i kuće koje su dobili kroz program stambenog zbrinjavanja", navodi se u priopćenju koalicije udruga izbjeglih Srba.
Koalicija podsjeća da je Aneksom G Bečkog sporazuma o sukcesiji, koji je potpisala i Hrvatska, stanarsko pravo definirano kao imovinsko pravo, pa bi ono moralo biti vraćeno svima pod istim uvjetima i zahtijeva da se izbjegli Srbi i Srbi povratnici izjednače u svojim pravima s ostalim građanima Hrvatske.