Pod plavim nebom bez ijednog oblačka, ljudi su se okupili pred golemim kipom 16. američkog predsjednika gdje je 28. kolovoza 1963. baptistički pastor Kartin Luther King održao govor protiv segregacije. Marš za građanska prava trebao je pokazati snažnu potporu zakonu o građanskim pravima koji je ranije predložio predsjednik John Kennedy. Godinu dana kasnije na snagu je stupio Zakon o građanskim pravima, a 1965. i Zakon o pravu glasovanja.
Među govornicima su sin Martina Luthera Kinga, čelnica demokrata u Predstavničkom domu Nancy Pelosi, članovi obitelji crnog tinejdžera Trayvona Martina, ubijenog 2012. na Floridi, demokrat iz Georgie John Lewis, posljednji živi organizator marša iz 1963., predstavnici sindikata i udruga za građanska prava, ali Američka federacija učitelja.
Na šetalištu National Mall, golemoj zelenoj površini između Kongresa i memorijalnog centra očekuje se više od 150.000 ljudi. Vrhunac obilježavanja 50. godišnjice biti će u srijedu, za kada je najavljen govor Baracka Obame, prvog američkog crnog predsjednika.
Martin Luther King je čuveni govor izrekao pred 250.000 ljudi i smatra ga se jednim od najznačajnijih trenutaka Američkog pokreta za građanska prava. Akademici su ga stavili na sam vrh najutjecajnijih javnih govora 20. stoljeća. U njemu je ustvrdio da "stotinu godina kasnije, crnac još uvijek nije slobodan", aludirajući na Proglas o oslobađanju robova (Emancipation Proclamation) iz 1863.
Čuveni borac za građanska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir Martin Luther King ubijen je 1968. godine u Memphisu, državi Tennessee, na jugu SAD-a, u 39. godini života.