Muslimansko bratstvo iz kojeg je potekao Mursi, pozvalo je "milijune" da "mirno" prosvjeduju u petak na dan molitve, nakon izlaska iz džamija te da se okupe na trgu Ramzes, što budi strah od novog nasilja u zemlji u kojoj je proglašeno izvanredno stanje i policijski sat.
Istodobno, tenkovi su zakrčili arterije Kaira u "Petak gnjeva" pošto je vlada, koju je postavila vojska kada je 3. srpnja svrgnula demokratski izabranog islamističkog predsjednika Mursija, naredila u četvrtak sigurnosnim snagama da otvore vatru na svakog prosvjednika koji bi se ponašao nasilno, što je odluka kakvoj nema presedana u pamćenju Egipćana, piše agencija AFP.
Sa 638 mrtvih i 4.000 ranjenih, prema podacima ministarstva zdravstva, srijeda u kojoj je vojska nasilno rastjerala promursijeve pristaše s dva kairska trga, bila je najkrvaviji dan u Egiptu nakon veljače 2011., kada je valom narodnog nezadovoljstva bio svrgnut višedesetljetni predsjednik Hosni Mubarak.
Akciju egipatskih vojnih vlasti Turska je oštro osudila, a Zapad pozvao sve strane na suzdržanost.
Nakon izbora i pobjede islamističkog predsjednika Mursija i on je svrgnut vojnom akcijom nakon masovnih prosvjeda, što svjedoči o dubokoj podijeljenosti Egipta te jača strah od izbijanja građanskog rata.
U petak se egipatski tisak, koji je gotovo sav u rukama vojske, obrušio na Muslimansko bratstvo kao glavnog krivca za nasilje. Bratstvo tvrdi da je u srijedu ubijeno 2.200 osoba, a ozlijeđeno više od 10.000.
Mursiju, kojega vojne vlasti drže na tajnom mjestu, za mjesec dana produljen je pritvor, a vlasti privode istaknute članove Bratstva, kazala je glasnogovornica promursijeve koalicije.
Na kairskim ulicama vojska je blokirala dvije glavne prometnice koje vode do središnjeg trga Tahrir, poprište Arapskog proljeća kojim je 2011. srušen Mubarak.
I egipatski i inozemni analitičari govore o građanskom ratu, a Turska, koja je pozvala na konzultacije svog veleposlanika u Egiptu, na što je Kairo uzvratio istom mjerom, oštro je osudila krvoproliće nad Muslimanskim bratstvom, no oštro je kritizirala i "šutnju" Zapada.
Zapadne zemlje osudile su nasilje i pozvale sve strane na suzdržanost i dijalog.
Sjedinjene Države otkazale su zajedničke vojne vježbe i pozvale američke državljane da napuste Egipat, no nisu zasad odgodile godišnju, uglavnom vojnu pomoć Egiptu od 1,5 milijarda dolara.
Predsjednik Barack Obama "osudio je mjere koje je poduzela prijelazna vlada" kao i uvođenje izvanrednog stanja, a egipatsko predsjedništvo osudilo je te izjave kazavši da one "mogu ohrabriti oružane skupine".
Visoka UN-ova povjerenica za ljudska prava Navi Pillay zatražila istragu akcije protiv Mursijevih pristaša.