"Brojeći godine od Vojno-redarstvene akcije Oluje, svi u svojim prigodnim govorima izbjegavaju javno govoriti o žrtvama. U ovogodišnjim govorima nitko od govornika nije govorio o zločinima i potrebi istraživanja i procesuiranja njihovih počinitelja", stoji u pismu.
Udruge ističu kako je u spominjanju žrtava najdalje iskoračio predsjednik Ivo Josipović, porukom kako treba pružiti ruku i onima koji su bili na drugoj strani. No, upozoravaju, i on je pripadnike nacionalnih manjina "samo spomenuo".
Tvrde nadalje kako nije točna izjava premijera Zorana Milanovića da se u Hrvatsku vraća izbjeglo stanovništvo iz ratom zahvaćenih područja. "Na žalost se niti jedna post-jugoslavenska zemlja, pa ni Hrvatska, ne može pohvaliti dobrim rezultatima na području održivog povratka, ni poželjnom dinamikom u procesu reintegracije izbjeglica, niti nije na zadovoljavajući način riješena izbjeglička situacija", kažu udruge u pismu.
Naglašavaju kako Dan pobjede i domovinske zahvalnosti treba za sve hrvatske građanke i građane biti dostojanstveno obilježavanje sa sjećanjem na sve stradale, s naglaskom na 'nikad više', "a ne skup na kojem političari 'osluškuju' što bi bilo oportuno reći".
"Da bi njezino obilježavanje postalo opće prihvaćeno, treba promijeniti pristup", smatraju udruge te predlažu pravodobnu pripremu kroz pokretanje dijaloga o primjerenom načinu budućih obilježavanja, na forumima poput Vijeća za socijalnu pravdu te Vladina Povjerenstva za ljudska prava.
"Na pravosuđu ostaje odgovorna zadaća procesuiranja ratnih zločina počinjenih u tijeku VRA Oluje, pa i poruke iz Knina mogu biti bitan poticaj pravosuđu za učinkovitije procesuiranje zločina za koje još uvijek nije donesena niti jedna pravomoćna presuda", kažu u udrugama.
Od Vlade, kao i od Predsjednika i Sabora, očekuju da preuzmu odgovornost za ostvarivanje prava svih stradalih civila, te pružanje podrške pravosuđu u nužnosti istraživanja i procesuiranja svih ratnih zločina počinjenih protiv svih žrtava, a posebice onih civilnih.