ZAGREB
Proslavom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana branitelja Hrvatska će se sutra prisjetiti vojno-redarstvene akcije "Oluje" u kojoj je prije 18 godina oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija. "Oluja" je počela na današnji dan 1995. godine u pet sati ujutro i najavila kraj petogodišnje srpske okupacije, koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je srpskim paravojnim postrojbama pomagala JNA. Toga 4. kolovoza Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u njihovu okruženju, a oslobođeno je i više gradova i sela na širemu okupiranom području. Rano navečer toga dana hrvatska i međunarodna javnost upoznate su da akcija, tijekom koje je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao građane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama, teče po planu. Točno u podne u subotu, 5. kolovoza, na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava, što je značilo da je Knin, kao središte i simbol srpske pobune, oslobođen. Već 7. kolovoza tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.
ZAGREB
Predsjednik Vlade Zoran Milanović čestitao je svim hrvatskim građankama i građanima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i hrvatskim braniteljima njihov dan. "Prije osamnaest godina, hrvatski je stijeg na kninskoj tvrđavi označio pobjedu hrvatske vojske i oslobađanje okupiranih područja. Danas se on s ponosom vijori i u Bruxellesu i u Strasbourgu. Širom svijeta prati naše vojnike u mirovnim misijama, postavši simbol spremnosti za očuvanje vrijednosti za koje smo se opredijelili– za slobodu, mir, demokraciju i vladavinu ljudskih prava", kaže u čestitki Milanović i poručuje: "Mi, pobjednici, zato danas imamo snage i možemo osuditi svako počinjeno zlo, žaliti za svakom nevinom žrtvom, svakim izgubljenim životom u ovome nametnutom ratu. Učinimo sve da budemo dostojni tih žrtava i izgradimo Hrvatsku kakvu su njezini branitelji sanjali. Bolju Hrvatsku", kaže se u čestitki koju je građanima premijer uputio u svoje ime i u ime Vlade RH.
ZAGREB
U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 18. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, visoko državno izaslanstvo položilo je jutros vijence i zapalilo svijeće za na Mirogoju. "Došli smo se pokloniti žrtvi naših prijatelja bez kojih ne bi bilo ni Bljeska, ni Oluje, ni slobodne Hrvatske. Mi smo dužni doći, zahvaliti i reći još jednom - bez vas ovoga ne bi bilo", izjavio je ministar ministar branitelja i izaslanik predsjednika vlade Predrag Matić. Uz ministra Matića, izaslanstvo su predvodili povjerenik predsjednika Republike za branitelje i njegov izaslanik Vinko Kovačić te izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora potpredsjednica Sabora Dragicom Zgrebec. Zgrebec je rekla kako je došla uoči sutrašnjeg velikog blagdana izraziti, u ime Hrvatskog sabora, duboku zahvalnost svim braniteljima a posebno onima koji su ostavili svoje živote braneći domovinu. Vijenci su položeni ispred spomenika Glas hrvatske žrtve-zid boli, na Središnjem križu u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
ZAGREB
Potresi koji su proteklih dana uzbunili zapadne dijelove Hrvatske stručnjaci smatraju bezopasnim statističkim pojavama, ali upozoravaju da je kod nas moguć i katastrofalan potres sličan onom u L'Aquili, za koji Hrvatska nije spremna. I evidencije potresa dostupne javnosti od početka ove godine potvrđuju povijesnu statistiku prema kojoj se godišnje u Hrvatskoj osjeti oko 65 potresa. Službena stranica Goefizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu predstavlja do početka kolovoza 26 potresa koje su osjetili građani, dok je Centar za zaštitu i spašavanje objavio podatke o 14 potresa koji su ove godine pobudili pažnju te službe. Jedan blog, koji također donosi pregled potresa, za to razdoblje navodi 35 potresa jačine između 2 i 3,9 stupnjeva po Richteru, iznimno poneki jači od 4. Za usporedbu, procjene govore da se u svijetu godišnje dogodi blizu pola milijuna potresa jačine 3 do 3,9 stupnjeva po Richteru, a onih 2 do 2,9 čak oko stotinu dnevno. Prema karti seizmičnosti Hrvatske izrađenoj na temelju više od 40 tisuća potresa za koje se uopće zna, najugroženija područja su krajnji jug zemlje, zagrebačko i riječko područje, a najmanja istočna Slavonija. Po broju žrtava u moderno doba na tom području prednjači veliki potres u Zagrebu 1880., jačine 6,3 stupnja po Richteru, koji je razorio brojne građevine, dvoje ljudi usmrtio, a 29 teško ozlijedio. Seizmolozi upozoravaju da snaga potresa nije nužno povezana s njegovim posljedicama, a na potrebu jačanja građevina na potrese.