KARLOVAC - Medicinske ustanove Unsko-sanskog kantona i Karlovačke županije dogovorile su se o svim formalnostima u vezi s upućivanjem tzv. hitnih pacijenata s područja Velike Kladuše na liječenje u karlovačku Opću bolnicu nakon što je u požaru oštećena Kantonalna bolnica u Bihaću. Zamjenik sanacijskog upravitelja karlovačke bolnice Suad Crnica objasnio je da u tom dogovoru koji su potaknuli ministari zdravlja dviju država karlovačka bolnica ne prima pacijente koji su bili hospitalizirani u Bihaću, nego nove pacijente, i to one s područja Velike Kladuše. U dogovoru s ministrom Rajkom Ostojićem i Kriznim stožerom Ministarstva zdravlja naša će bolnica pomoći susjedima preko granice jer smo i kadrovski i organizacijski i po opremljenosti sposobni prihvatiti te pacijente, rekao je za Hinu Crnica i napomenuo da za to neće biti potrebne nikakve izvanredne mjere ili reorganizacija. Objasnio je da je osobno razgovarao s dr. Alenom Drviševićem, koji je rekao da će bihaćka bolnica, iako znatno oštećena, i dalje raditi te primati sve hitne slučajeve i pacijente s područja kojima je Bihać bliži nego Karlovac. Radi rasterećenja, primat će se pacijenti iz Kladuše, koja je bliža Karlovcu.
ZAGREB - Saborskim zastupnicima, a njih je 151, u prvoj je polovici godine samo za plaće isplaćeno 24,6 milijuna kuna bruto, što znači da je prosječna mjesečna bruto plaća zastupnika bila 27.152 kune, proistječe iz podataka koje je Sabor jučer objavio na svojim internetskim stranicama. Uz plaće, zastupnicima je isplaćeno još 4,5 milijuna kuna drugih naknada propisanih Zakonom o pravima i dužnostima zastupnika. Zastupnici tako imaju pravo i na zastupnički paušal, "za povećane materijalne troškove u obnašanju zastupničke dužnosti", koji je neoporeziv, a iznosi tisuću i pol kuna na mjesec. Tako je za paušal zastupnicima u šest mjeseci isplaćeno 1,4 milijuna kuna. Onima pak koji žive na adresi više od 50 kilometara udaljenoj od Zagreba u vrijeme kada zasjeda Sabor isplaćuje se i naknada za odvojeni život od tisuću kuna na mjesec, a za te je naknade isplaćeno ukupno 541.953 kune. Isti zastupnici u vrijeme sjednice imaju pravo smjestiti se u 'službenom' stanu, u unajmljenoj garsonijeri ili jednosobnom stanu čiji najam nije veći od 2500 kuna na mjesec. Nadoknađuju im se i troškovi za režije do 500 kuna na mjesec, a moguće razlike u troškovima najma i režija zastupnici plaćaju sami. Sabor je za najam stanova potrošio 1,4 milijuna kuna, a za režije još 186.345 kuna. Za dnevnice je zastupnicima isplaćeno nešto manje od 110 tisuća kuna, za korištenje osobnog automobila za službene svrhe 1,2 milijuna, a cestarine su stajale 190 tisuća kuna. Od 1. siječnja do 30. lipnja Hrvatski sabor je za javni prijevoz potrošio 19.173 kuna, na zrakoplovne karte 584.709 kuna, a na hotelski smještaj 224.882 kuna.
ZADAR - Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta sazvao je hitni sastanak sa stručnim službama i koncesionarom odgovornim za javnu rasvjetu zato što je labradoricu Kiru, koja je u četvrtak izišla iz mora i mokra stala na podnu rasvjetu koja osvjetljava zadarske bedeme u Foši, ubila struja. Strujni udar lakše je ozlijedio vlasnicu labradorice, koja je primljena u zadarsku Opću bolnicu iz koje je puštena u petak ujutro. Kalmeta je osnovao i neovisno stručno povjerenstvo koje će utvrditi činjenice i okolnosti u kojima se to dogodilo. Dok se ne utvrde sve činjenice i okolnosti, dekorativna rasvjeta u Foši bit će isključena, a do daljnjega je zabranjeno kupanje na tom dijelu rive. "Grad Zadar je siguran grad u kojemu se redovito održava sustav javne rasvjete i nedopustivo je da se ovakav ili sličan slučaj ikada više ponovi", navodi se u priopćenju gradonačelnika i izražava žaljenje zbog tog događaja.
ZAGREB - Bivša premijerka Jadranka Kosor besmislicama je danas nazvala tvrdnje da se prijevodi europske pravne stečevine koje je za njezina mandata Hrvatska ustupila drugim državama u regiji zbog mnogih pogrešaka ne mogu upotrijebiti kao vjerodostojan dokument, ocjenjujući da bi u tom slučaju Hrvatska teško uspješno završila pregovore. "Ne želim to posebno komentirati, no minimum logike govori da bi takve teške propuste prije ili poslije uočio netko u Europskoj uniji, a mi smo pregovore završili", rekla je Kosor za Hinu. Podsjetila je i da je Hrvatska na temelju tih prijevoda svoje zakone usklađivala s europskom pravnom stečevinom. "Ti su dokumenti prošli kroz ured glavnog pregovarača i kroz sva ministarstva, a na kraju i kroz raspravu na Nacionalnom odboru u kojem je bila i oporba. Valjda bi netko u tom lancu, ako ništa drugo, onda zbog političkih razloga, upozorio na propuste", istaknula je Kosor ne želeći nagađati zbog čega je plasirana informacija o netočnim prijevodima.