Navodi se to, uz ostalo, u priopćenju sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke koji je danas održao svoju prvu sjednicu u promijenjenom sastavu, sukladno odredbama Zakona o HNB-a koje su stupile na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. U središtu pozornosti bili su dosadašnji gospodarski i novčani pokazatelji uz sagledavanje mogućih daljnjih kretanja i utvrđivanje okvira monetarne politike za nastupajuće razdoblje.
Prema sadašnjim očekivanjima realni BDP bi se u 2013. mogao smanjiti za oko 1,0 posto, pri čemu se očekuje pad osobne potrošnje i potrošnje države te vrlo slabi rast izvoza i investicija.
Pritom se napominje kako je prognoza kretanja BDP-a smanjena u odnosu na projekciju objavljenu krajem 2012. godine, u prvom redu zbog većeg prognoziranog pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera.
Navodi se kako je izraženiji pad osobne potrošnje posljedica nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će rezultirati znatnim smanjenjem raspoloživog dohotka. Nepovoljan utjecaj na osobnu potrošnju imat će i nastavak razduživanja stanovništva. No, smanjenje zaduženosti sektora kućanstava, odnosno poboljšanje neto financijske pozicije tog sektora, koja se od početka krize popravila za otprilike 25 posto, omogućit će snažniji rast osobne potrošnje nakon što se situacija na tržištu rada počne popravljati, za što je ključno snažnije pokretanje investicija.
Blagi znakovi oporavka gospodarske aktivnosti predviđaju se od sredine 2013. te se u 2014. očekuje postupan oporavak realnog BDP-a (oko 0,7 posto) pod utjecajem rasta investicija i izvoza.
Pritom je pretpostavljeno da će za Hrvatsku biti pokrenuta Procedura prekomjernog proračunskog manjka, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, što će zahtijevati razmjerno snažnu fiskalnu konsolidaciju u sljedećim godinama.
U 2014. očitovat će se i pozitivni kratkoročni učinci pristupanja EU zbog pojednostavljenja postupka trgovinske razmjene, korištenja strukturnih i kohezijskih fondova te jačanja povjerenja zbog fiskalne konsolidacije koja će putanju državnog duga staviti u dugoročno održive okvire, predviđaju u HNB-u.