Tim su dokumentima, podsjetio je Crnogorac, Srbima u Hrvatskoj zajamčena i mjesta pomoćnika ministara u ministarstvima znanosti, obrazovanja i sporta, unutarnjih poslova, pravosuđa i kulture.
Zajamčena mjesta u ministarstvima Srbi su imali u svim proteklim mandatima Vlade RH, osim u mandatu aktualne vlade, ustvrdio je Crnogorac.
Tako misli i predsjednik Odbora Furio Radin, koji je predložio da Odbor donese zaključak kojim bi vladu pozvao da osigura ostvarivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina, no budući da danas nije imao kvorum, o tom će se zaključku glasovati sutra.
Protiv donošenja takvoga zaključka bila je SDP-ova zastupnica Melita Mulić, koja je istaknula da je Sabor donio zakone koji puno šire definiraju prava pripadnika nacionalnih manjina od dokumenata na koje se poziva SDSS, a koje ona smatra zastarjelima.
"Ustavni sud jasno navodi da se poslije stupanja na snagu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina postaje suvišno pozivati na druge dokumente. Trebao bi nam biti cilj da ne pravimo disktinkciju između manjina", rekla je.
Vanjska članica Odbora Marijana Petir SDSS-ovcima je, pak, spočitnula da Odbor dovode u neugodan položaj u kojemu bi trebao arbitrirati između vlade i predstavnika nacionalnih manjina.
"Imate li pregled koliko je uopće predstavnika nacionalnih manjina imenovano u državna tijela? Ja vjerujem da je taj broj znatno veći nego što je to zadano spomenutim sporazumima", rekla je Petir.
I ona vjeruje da se SDSS poziva na zastarjele dokumente te da je za ostvarivanje manjinskih prava presudan Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer upozorio je, međutim, na različita pravna tumačenja o tome vrijede li neki dokumenti.
"Isto tako, mi imamo tumačenje da u našoj vladi ima puno pripadnika nacionalnih manjina. Kod nas je općenito kriva percepcija o tim pitanjima, o favoriziranju i prezastupljenosti nacionalnih manjina", rekao je Tolnauer.
Naveo je da je od 2010. do kraja 2012. u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima vlade broj zaposlenih smanjen za 633 osobe, među kojima je bio 291 pripadnik nacionalnih manjina, što je više od 40 posto otpuštenih.
"Mi apsolutno ovu inicijativu priznajemo, ali bi trebalo definirati koji dokumenti još vrijede, pa bismo trebali poslati poruku da i mi, s obzirom na različita tumačenja, nismo sigurni postoji li ova obveza vlade ili ne", dodao je Tolnauer.
Zastupnik mađarske manjine Denes Šoja misli pak kako nije bitno koja su prava navedena u kojem dokumentu, nego da se sva prava ostvare u praksi.