Čulo se to, uz ostalo, na današnjem okruglom stolu Banka magazina "Banke i korporativno restrukturiranje" koji je okupio brojne predstavnike bankarsko-financijskog sektora, gospodarstva i analitičare.
Predstavljajući studiju Deloittea o lošim kreditima u regiji SEI analitičar te kuće Slaven Ćurić napominje kako se njihov udio smanjuje oporavkom gospodarstva, ali na žalost Hrvatska tu ne stoji baš dobro, pa stoga banke pokušavaju uz ostalo utjecaje loših kredita na svoje prihode umanjiti povećanjem kamata, a istodobno povećanje tih kredita utječe i na manju dostupnost 'svježih' kredita kod banaka.
Općenito smatra da bilo kakvo restrukturiranje u Hrvatskoj traži angažman svih uključenih strana, i banaka, i regulatora, i države i gospodarstva.
Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak, napominjući kako iznosi svoje osobne, a ne stavove HNB-a, kazao je da svaka priča o restrukturiranju ide tako da na kraju netko mora platiti račun, kao i da je financijska regulativa važna za realni sektor jer uz ostalo utječe na dostupnost i cijenu kredita i određuje ponašanje kreditora prema izvršavanju ugovora.
Istaknuo je i da kvalitetna regulativa ubrzava restrukturiranje financijski slabih poduzeća, čime se izbjegava ili umanjuje šteta od stečaja, ali i da se na žalost u Hrvatskoj za sada još tolerira evazivno ponašanje odnosno izbjegavanje obveza ili kako je slikovito rekao 'dopušta se tvrtkama da se prave žive, a nisu'.
Članica Uprave RBA Vesna Ciganek Vuković za restrukturiranje je kazala da se ne odnosi samo na problematične tvrtke nego bi o tome trebali misliti svi jer što se ranije s tim počne šanse za bolje poslovanje su veće.
Za reprogram kredita kazala je da je vrlo moguć kada pad prihoda nije velik, i tada menadžeri i uprave to trebaju tražiti od banke, uz istodobno preispitivanje suradnje s dobavljačima i pristupanje promjeni poslovnog modela. Što se duže čeka problem je veći, dolazi i do blokada, a svako dodatno zaduživanje da bi se izbjegao stečaj je dodatni uteg i onda je stečaj neminovan, kazala je.
I predstečajne nagodbe po njenoj ocjeni pokazuju koliko je nagomilanih dugova i dubioza u poslovanju brojnih tvrtki koje su većinom nastale zbog loših ili nedonošenja bilo kakvih odluka.
Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prozvao je državu da više treba učiniti za poboljšanje investicijske klime i u kreiranju povoljnijih okvira poslovanja, ali i upravljačke strukture u hrvatskim tvrtkama, posebno javnim, da su često subjektivni i emotivni u donošenju ili nedonošenju odluka pa ne čudi toliki broj predstečajnih nagodbi i drugih problema u gospodarstvu.