Predstavljajući aktivnosti u proteklih godinu dana Granić je kazao da je Institut na domaćem tržištu najviše, po 30-tak projekata, odradio za privatne tvrtke i tvrtke u državnom vlasništvu, dok je za državu, županije, gradove i državne agencije odrađeno ukupno 15-tak projekata.
Jedna od novina u aktivnostima Instituta u tom je razdoblju bila suradnja s komercijalnim bankama na edukaciji oko financiranja projekata tzv. nove energetike, kao i edukacija za energetsko certificiranje zgrada, koje i sam Institut radi, ali za zahtjevnije, kompliciranije objekte, kazao je Granić.
Među ostalim, EIHP trenutno za projekt LNG terminala na Krku izrađuje ocjenu tržišta plina i ekonomsku analizu, kojoj je cilj prilagoditi veličinu terminala potencijalnom tržištu koje bi opskrbljivao, o čemu bi, uz ostalo, ovisila i odluka investitora o nastavku tog projekta.
Pritom je voditelj odjela planiranja u energetskom sustavu EIPH Damir Pešut istaknuo da će budućnost tog projekta, uz ostalo, zasigurno ovisiti i o detaljima trase plinovoda kojim će se u Europu dostavljati kaspijski plin, odnosno da li bi odabrana trasa u nekom trenutku bila 'konkurent' LNG-u na Krku.
U EIHP-u ocjenjuju i da će budućnost plina kao energenta u Europi uvelike ovisiti i o modelu subvencioniranja obnovljivih izvora energije (OIE), koji su u zapadnoj Europi već doveli do zatvaranja nekoliko novijih plinskih elektrana, koje su bile cjenovno nekonkurentne obnovljivim izvorima.
Stoga su u Institutu razvili svojevrsni novi model potpore obnovljivim izvorima energije, koji će, kazao je Granić, biti predstavljen na Svjetskom energetskom kongresu, a podrazumijeva uvođenje poreza na emisiju CO2 te financiranje OIE u fazi investicije, a ne kroz cijenu energije dobivene iz tih izvora. Institut se tako zalaže da emisija CO2 postane glavni kriterij, neovisno o tehnologiji kojom se proizvodi energija te tako ni jedna vrsta proizvodnje ne bi bila privilegirana. Model će EIHP razviti i predložiti i Europskoj uniji, dodao je.
Granić je kazao da Institut trenutno radi i na valorizaciji 100 energetskih projekata u regiji i šire, koji bi se našli na listi za financiranje od strane Europske unije, a koja bi trebala biti gotova najesen.
Također, u suradnji s USAID-om, surađuju na četiri projekta planiranja infrastrukture u regiji, koji su dijelom vezani uz energetsku mrežu na Kosovu, kao i na projektima u Crnoj Gori (nova strategija energetskog razvoja) i Makedoniji. U Srbiji, u kojoj do sada nisu bili prisutni, sudjeluju na natječaju za dva projekta, a u regiji su najviše prisutni u BiH.
Na međunarodnom planu pak stručnjake EIPH-a trenutno najviše zaokuplja višegodišnji projekt u tzv. INOGATE zemljama, odnosno zemljama bivšeg SSSR-a (osim Rusije), u kojima će još oko godinu i pol uz financijsko pokroviteljstvo EU obučavati lokalne stručnjake za izradu energetskih bilanci.