Veber je istaknuo da mu je bila velika čast što je prisustvovao takvom, kako je rekao, velikom povijesnom događaju. "Naša je budućnost u Europskoj uniji, a sad je još više vežemo za susjede. Slovenija i Hrvatska imaju zajedničku povijest, a sad i zajedničku budućnost", rekao je Leko.
Izrazio je zadovoljstvo što su dvije zemlje nedavno riješile izuzetno teška bilateralna pitanja. Naglasio je da hrvatsko-slovenski odnosi nisu samo politički, nego su razvijeni i u svim drugim područjima – od snažne gospodarske razmjene, kulturne suradnje do osobnih kontakata građana. Leko je posebno zainteresiran za iskustva slovenskog parlamenta u djelovanju u Europskoj uniji te je u tom pogledu naglasio važnost da međuparlamentarne skupine prijateljstva nastave suradnju.
Veber je izrazio želju da Slovenija i Hrvatska surađuju pri oblikovanju važnih odluka u EU, u čemu je značajna uloga parlamenata. Istaknuo je da slovensko iskustvo pokazuje kako bi nacionalni parlamenti trebali imati veći nadzor nad odlukama Europske unije i nacionalnih vlada kad je riječ o europskim zakonima.
Veber smatra da treba kadrovski ojačati parlamente jer slovenski Državni zbor često ne stigne proučiti sve materijale koje im na prethodno mišljenje dostavi Europski parlament. Smatra da Hrvatska može iskoristiti slovenski primjer korištenja europskih fondova za razvoj sela i poljoprivrede, u čemu je Slovenija iznimno uspješna. U tom pogledu, naglasio je Veber, moguće je kandidirati zajedničke projekte u obliku prekogranične suradnje.
Leko je istaknuo i regionalne inicijative, poput Dunavske strategije i Jadransko-jonske inicijative, u kojima dvije zemlje mogu zajednički uskladiti politiku. Veber se složio da bi zajedničko djelovanje u takvim inicijativama bilo iznimno dobro, posebno prilikom donošenja proračuna EU i kohezijske politike.
Predsjednik slovenskog Državnog zbora na kraju je pozvao predsjednika Hrvatskoga sabora da službeno posjeti slovenski parlament, što je Leko prihvatio.