"Susret s austrijskim vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova bio je vrlo zanimljiv i konstruktivan", kazala je ministrica Pusić istaknuvši da su razgovarali o suradnji između Hrvatske i Austrije unutar europskih institucija, ali i o suradnji u regiji koja je i za austrijsku stabilnost i gospodarstvo također vrlo značajna, i to u sklopu one politike koju i Hrvatska promiče, a to je da zemlje regije trebaju preuzeti odgovornost za vlastitu regiju i svoju stabilnost. Bilo je riječi o mogućnostima suradnje s Austrijom na tom planu, ali i o suradnji u području prometa i energetike, željezničkih i transeuropskih mreža, u čemu Hrvatska i Austrija imaju vrlo izražene interese, a neke od njih je moguće i spojiti, kazala je Pusić.
Hrvatska ministrica razgovarala je u Beču i s predsjednicom austrijskog parlamenta Barbarom Prammer o suradnji na parlamentarnoj razini Hrvatske i Austrije te o proširenju te suradnje, kao i o iskustvu s komunikacijom Europe i javnosti nakon što zemlja postaje članica EU. "Tu nam je austrijsko iskustvo dragocjeno, jer očito svi imaju malo tendenciju da kada se uđe u EU smatra se da je stvar završena. Gospođa Prammer je upozorila da to nije tako i da je neobično važno zadržati komunikaciju s građanima i zadržati građane uključene u taj europski proces", izjavila je Pusić. U razgovorima je bilo riječi i o suradnji na parlamentarnoj razini kada je riječ o odnosu parlamenta i vlade, razmjeni tih iskustava te o mogućnosti proširenja međuparlamentarne suradnje na niz područja od zajedničkog interesa u u europskim institucijama.
Hrvatska šefica diplomacije u parlamentu je održala govor pred austrijskim uglednicima iz političkog, gospodarskog i diplomatskog života na temu ""Hrvatska nova članica EU". Govorila je o Hrvatskoj kakva je bila na početku procesa pristupanja, kao i o tome kakva je danas, koji su njezini ciljevi, iskustva, zadaće, prednosti i savezništva koja vidi unutar europskih institucija. Pusić je također govorila o transformaciji države u procesu pristupanja i ključnim momentima transformacije političke kulture u Hrvatskoj, o odnosu i ulozi Hrvatske prema jugoistočnoj Europi te o korištenju hrvatskog iskustva kao prve postkonfliktne zemlje koja ulazi, osim zemalja utemeljiteljica, u EU, posebice u formiranju nekih elemenata zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU prema južnom Mediteranu, koje je i hrvatsko i europsko susjedstvo.
Pusić je tom prilikom odgovarala na niz pitanja, od odnosa prema zemljama u regiji, doprinosa koji Hrvatska može dati u EU, vizije razvoja EU koju će Hrvatska zagovarati kada postane punopravnom članicom do prometa kroz BiH i gradnje Pelješkog mosta. S tim u vezi ministrica je kazala da je u postupku predstudija isplativosti gdje su neke indicije već pokazale da su različite varijante mosta najpovoljnije rješenje istaknuvši kako je ključno pitanje financiranje i da se dođe do rješenja koje je uz shengenske, financijske, tehničke i sve druge kriterije najprihvatljivije i optimalno, najavivši da će se Hrvatska kandidirati za sredstva europskih fondova u sklopu 11,7 milijardi eura, koliko je predviđeno za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.