Jedino što se pouzdano zna jest da ulaskom Hrvatske u EU više neće vrijediti nacionalna pravila u financiranju sporta, nego pravila EU-a koja ne dopuštaju da profesionalni klubovi dobivaju novac iz proračuna.
Od 1. srpnja nacionalna pravila više neće vrijediti ni za Hrvatsku jer će, u skladu s Lisabonskim sporazumom, sve odluke biti u ovlasti Bruxellesa i Europske komisije, pa tako i one u području tržišnog natjecanja, rekao je početkom lipnja u Zagrebu na Konferenciji o politici Europske unije u području zaštite tržišnog natjecanja u dijelu koji se odnosi na financiranje sporta kroz državne potpore direktor Ureda za sport pri Europskoj uniji Folker Hellmund, koji je pritom istaknuo da je u Europskoj uniji izričito zabranjena svaka državna potpora profesionalnom sportu.
Iako hrvatski sport danas preživljava na državnim dotacijama i potpori lokalne samouprave, mnogi naši sportski djelatnici smatraju da se zbog ulaska u Europsku uniju ništa bitno neće promijeniti jer su ionako "naši sportski klubovi neprofitne organizacije", osim Hajduka, koji je zasad jedino sportsko dioničko društvo.
Najava sportskog čelnika Europske unije o ukidanju državne potpore nije osobito zabrinula ni izvršnog predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza Damira Vrbanovića, koji je istaknuo da se u Hrvatskoj klubovi financiraju novcem iz državnog proračuna te od prodaje igrača. "Prihodi od ulaznica, TV prava i marketinga gotovo su zanemarivi. Nažalost, realnost je hrvatskog nogometa da više nećemo imati ligu profesionalnih klubova, nego će prevladavati uglavnom amaterske udruge građana", rekao je Vrbanović.
Predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora Zlatko Mateša smatra da se našim ulaskom u Europsku uniju, kad je riječ o sportu, ništa dramatično neće dogoditi.
"Sustav financiranja klubova u Poljskoj i Španjolskoj je sličan našem i ono što Europa dopušta njima bit će dopušteno i Hrvatskoj", rekao je Mareša, koji smatra da se dotok novca iz lokalne zajednice neće smaniti, ali morat će se davati transparentnije.
"Koliko mi je poznato, najveći dio financijskih sredstava koje Zagreb izdvaja ide na održavanje stadiona u Maksimiru, koji je u vlasništvu grada, a izdvajanje za sportske programe te omladinske i kadetske škole nigdje u Europi nije sporno", kazao je Mateša, koji ne vidi nikakvih teškoća ni u odnosu Hajduka i grada Splita, koji je većinski vlasnik toga kluba.
"Sličnih situacija ima i u drugim zemljama, a u nas se i ne radi o klasičnim trgovačkim društvima, nego o sportskim trgovačkim društvima, kako je propisano po Zakonu u sportu, i to se ulaskom u Europsku uniju neće promijeniti", dodao je.
Ipak, promjena će biti jer se državnim novcem više neće smjeti financirati brodogradilišta, poljoprivreda, a ni sport, pri čemu se ponajprije misli na profesionalni sport koji menadžerima i drugima u sustavu donosi zaradu. Nasuprot tome, pomaganje rekreativcima, školskom sportu i sportu mladih nije samo dopušteno, nego i preporučljivo. Dobar projekt komercijalnoga sportskog turizma može se prijaviti za znatna financijska sredstva iz fondova EU-a, a ni olimpizam nije u "priči o tržišnom natjecanju" jer se olimpijske aktivnosti ne smatraju poduzetništvom. Država će i dalje moći ulagati u sportsku infrastrukturu, ali samo preko projekata koji će biti povezani s turizmom ili ekologijom.
U takvim projektima Folker Hellmund vidi veliku šansu za Hrvatsku te ističe da će ulaganja u sportsku infrastrukturu ovisiti o tome koliko Vlada RH sport smatra važnim ekonomskim čimbenikom.
"U sljedećih sedam godina Hrvatska bi iz regionalnih strukturnih fondova trebala dobiti deset milijarda eura. Sport se lako može povezati s turizmom, a idealan primjer takve simbioze su Švedska i Finska. Te su zemlje odlično povezale turističke mogućnosti sa zimskim sportovima, a Francuzi su za dvjestotinjak projekata iz EU fondova povukli čak 95 milijuna eura", rekao je Folker Hellmund.
Ante Drpić