ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je danas kako bi, ako se ide u ustavne inicijative za nezastarijevanje političkih ubojstava iz doba komunizma, to trebalo vrijediti za sva politička ubojstva s obzirom da ih "nije bilo samo u komunizmu, nego i u druga vremena". "Osobno nemam ništa protiv", izjavio je Josipović nakon Mise za Domovinu u povodu Dana državnosti, odgovarajući na pitanja novinara vezano za propovijed kardinala Josipa Bozanića, u kojoj je kardinal, uz ostalo, naveo kako se u Hrvatskoj danas događa da se štite zločinci, a zakoni kroje po volji pojedinaca, političkih i gospodarskih skupina. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko istaknuo je da je Hrvatska demokratska država, i da svatko može izraziti svoje stajalište. Ministar branitelja Predrag Matić smatra kako "svaki zločin ima ime i prezime te mora biti osuđen i sankcioniran, bez obzira kada, gdje i u čije se ime dogodio". U prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske predsjednik Josipović je rekao kako su mu prve asocijacije napredak, bolja budućnost i poštovanje prema svima onima koji su omogućili da danas imamo slobodnu i demokratsku Hrvatsku, a Leko smatra da je vrijedilo svih žrtava jer su samostalnost, sloboda i europska perspektiva tu. Ministar branitelja Predrag Matić prisjetio se branitelja koji su dali živote i zdravlje za Hrvatsku, no izrazio je žaljenje što, otkad je prije desetak godina promijenjen datum obilježavanja Dana državnosti, sve manje građana prepoznaje taj važan dan.
ZAGREB - U prigodi Dana državnosti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, predvodio je Misu za Domovinu u Crkvi sv. Marka, naglasivši kako je skorašnji ulazak Hrvatske u EU završetak jednog procesa koji ima dužu povijest, a u kojem su se ispreplitala iščekivanja, strepnje i razočaranja. Ulazak Hrvatske u EU davanje je novog političkog i gospodarskog okvira našoj tisućljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i civilizacijskom krugu, istaknuo je u propovijedi kardinal Bozanić. Naglasio je kako Crkva poštuje odluku hrvatskih građana i legitimnih hrvatskih vlasti, dodavši da Hrvatska ne smije zanijekati svoj identitet, baštinu i svetinje. "Danas u europskoj obitelji naroda postoje brojne pogubne suvremene kušnje, ali to je naša obitelj. Hrvatska ju ne može zanijekati, ako ne želi zanijekati sebe", kazao je kardinal Bozanić. Ocijenio je kako je zabrinjavajuće što se u hrvatskome društvu "zanemaruje vrijednost braka i obitelji te da se prema najdubljim temeljima ljudskoga života odnosi kao da je to nečija svojina". Ako se i ideološki sučeljavaju stavovi, trebalo bi čuvati barem najmanju mjeru pristojnosti i dosega demokracije, bez izrugivanja i očitovanja netrpeljivosti; ako se i to pregazi, dovodi se u opasnost sama ljudskost, naglasio je. "Za Domovinu bi bilo pogubno da se bilo koja vlast, nakon tolikih žrtava, poigrava s narodom i njegovim najdubljim osjećajima, zanemarujući cijenu postignute slobode. A upravo se to događa kada se oglušuje na glas obespravljenih, kada se odbija razgovor vladajućih s društvenim sastavnicama, kada se štite zločinci, kada se zakoni kroje po volji pojedinaca, političkih i gospodarskih skupina, zapostavljajući dobro čovjeka i naroda", rekao je Bozanić. Prisjetio se i hrvatskih branitelja koji su bili "spremni dati živote za slobodu, mir i dostojanstvo čovjeka", izrazivši ponos "što su takvi velikani nesebičnosti među nama". Kardinal Bozanić je u kontekstu skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU, podsjetio kako su "njezini začetnici i utemeljitelji bili kršćanski mislioci i političari", te da je "ideja o europskom zajedništvu i ujedinjavanju europskog kontinenta nastala u onom dijelu Europe koji nije bio pod komunističkom vlašću". Naime, komunistički su režimi podijelili naš kontinent, postavili željezne ograde među državama, gradili zidove, čemu je simbol bio Berlinski zid, dodao je. Kardinal Bozanić također je podsjetio da su ideju o europskom ujedinjavanju od samoga početka podupirali svi rimski prvosvećenici. Među brojnim predstavnicima državnih, gradskih i vojnih vlasti na Misi za Domovinu bili su i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
SPLIT - Svjetski znanstveni kongres iz područja forenzičkih znanosti, antropologije i molekularne medicine, 8. ISABS, počeo je danas u Splitu, okupivši više od 550 znanstvenika iz 45 država, među kojima i su trojica Nobelovaca. Kongres ISABS otvorio je šef delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren, podsjetivši kako Hrvatska za pet dana postaje 28. članica EU, priključujući se zajednici kojoj već odavno pripada. Teme ISABS kongresa su forenzičke znanosti i nacionalna sigurnost, Cyber kriminal, analiza DNA u sudsko-medicinskoj praksi, analiza biljne i životinjske DNA u svrhu forenzičkih vještaćenja, vrijednosti DNA baza podataka u otkrivanju počinitelja kaznenih djela, molekularna antropologija i istraživanje podrijetla naroda, DNA identifikacije žrtava masovnih katastrofa. Tijekom održavanja kliničkog dijela znanstvenici će obraditi najnovija dostignuća "regenerativne medicine", gensku i staničnu terapiju, individualiziranu medicinu, nove molekularne postupke i metodologije pri ranoj dijagnostici karcinoma, klinički značaj cirkulirajućih tumorskih stanica, te imuno terapija u liječenju karcinoma. Jedan od osnivači svjetskog skupa forenzičara dr. Dragan Primorac istaknuo je kako je ISABS postao jedan od najprepoznatljivijih svjetskih znanstvenih brandova koji je Hrvatskoj donio suradnju s vodećim svjetskim znanstvenim institucijama i stručnjacima. Ove godine, samo pet dana prije ulaska Hrvatske u EU, šaljemo poruku kako Hrvatska može i zna, te šalje poruku znanja, ugošćujući 'kremu svjetske molekularne i forenzičke medicine', među kojima i tri Nobelovca, kazao je. To su prof. dr. Ada Yonath (Weizmann Institute of Science), prof. dr. Aaron Ciechanover (Technion), prof. dr. Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry).
Dr. Primorac je katao kako su teme kongresa apsolutno nove tehnologije u forenzici, pa tako imamo "rapid DNA" analizu koju će primjenjivati policija, te omogućiti da unutar sat vremena dobijemo potpuno cijeli DNA počinitelja kaznenog djela. To je jedna nova tehnologija i više ništa u forenzici neće biti jednako nakon ovoga kongresa u Splitu, naglasio je. Primorac je podsjetio da se hrvatska forenzika razvila radom na slučajevima tisuće stradalnika u Domovinskom ratu. Skup nastavlja s radom do petka, 28. lipnja.
MATULJI - U Matuljima, kraj Opatije, obilježena je 140. obljetnica uspostave prvih željezničkih pruga u Hrvatskom primorju, te je predstavljen projekt izmjene sustava električne vuče na dionicama od Moravica do Šapjana i od Škrljeva do Bakra. Izmjenom sustava električne vuče, ukupne vrijednosti 637 milijuna kuna, unificiran je sustav elektrovuče u Hrvatskoj, istaknuo je na svečanosti predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica (HŽ) Infrastrukture Darko Peričić. Sustav elektrovuče je sad ujednačen na 25 kilovoltnu mrežu s 50 herca, koji se drži najekonomičnijim i najraširenijim sustavom elektrovuče u Europi. U elektrovučnoj podstanici Matulji postavljen je novi uređaj za 25 kv sustav, a dosadašnji, koji su postavili još 1936. Talijani, konzerviran je i ostaje u stanici. Dio uređaja u Matuljima je specifičan po tome što je smješten u željezničkom vagonu, zaštićen je spomenik kulturne baštine te je mogući turističko-povijesni resurs, zajedno sa zgradom matuljske željezničke postaje. Darko Peričić naglasio je kako je svečanost održana na željezničkoj postaji Matulji-Opatija zbog njezine jedinstvene važnosti za razvoj turizma na ovom području. Ova postaja je jedina u razdoblju Austro Ugarske monarhije na ovoj pruzi imala kraljevsku čekaonicu, namijenjenu carskoj obitelji i drugim uglednicima koji su dolazili do Matulja vlakom, a potom kočijama ili tramvajem do Opatije. Nakon uređenja pročelja postaje Matulji-Opatija 2008. godine, priprema se uređenje unutrašnjosti, uključujući kraljevske čekaonice. Dobijene su suglasnosti konzervatorske službe a radovi bi trebali početi sljedeće godine, najavio je Peričić. Važnost željezničke postaje u Matuljima je i u tome što će ona za nekoliko godina biti početna, odnosno završna točka riječke gradske željeznice, što će znatno pridonijeti poboljšanju prometa u ovom gradu. Vrijednost projekta je 50 milijuna eura.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je čestitku akademiku i pravnom stručnjaku Vladimiru Ibleru u povodu njegova stotog rođendana, i to ne samo kao predsjednik, već i kao njegov bivši student na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vaša bogata karijera, od početaka vezana za Katedru za međunarodno javno pravo na Pravnom fakultetu traje sve do danas, a aktivno sudjelovanje u znanstvenom životu u području međunarodnog prava, rijedak je primjer kontinuiteta u doprinosu pravnoj znanosti, stoji u Josipovićevoj čestitci. "Svojim znanstvenim doprinosom učinili ste mnogo ne samo za hrvatsko, već i za europsko i svjetsko međunarodno pravo. Svojim ste dugogodišnjim radom na Pravnom fakultetu u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima obrazovali brojne generacije hrvatskih pravnika, a mnogi od Vaših studenata ostvarili su značajne karijere u Hrvatskoj, u diplomaciji te u različitim međunarodnim institucijama i sveučilištima. Možete biti ponosni na to", poručio mu je predsjednik. Poželjevši mu puno zdravlja i osobne sreće, Josipović je naglasio kako je akademik Ibler dokazao da profesionalna aktivnost i kreativnost ne trebaju posustati s godinama. Akademik Vladimir Ibler rođen je 25. lipnja 1913. u Zagrebu. Pravo je studirao u Beogradu i Zagrebu, gdje je 1937. i diplomirao te godinu dana kasnije doktorirao. Sveučilišnu karijeru počinje na zagrebačkom Pravnom fakultetu kao asistent za predmete Međunarodno javno pravo i Diplomatska povijest, gdje je 1965. izabran za redovnog profesora. U vrijeme obilježavanja 300. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, 1969./70., izabran je za dekana Pravnog fakulteta. Sveučilišna karijera traje mu do umirovljenja 1983., nakon čega nastavlja predavati na postdiplomskim studijima u Zagrebu i Splitu. Od 1991. je redoviti član HAZU-a, a član je i, među ostalim, International Law Association u Londonu.
RIJEKA - Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) rano jutros spasili su 55-godišnjeg poljskog turista s otočića Sv. Marka kod Kraljevice. Poljski turist je jučer preplivao iz Uvale Scott u riječkom zaljevu, do otočića Sv. Marko, no zbog bure i jakih morskih struja nije se mogao vratiti na kopno, već je vikom i zviždanjem pokušao dozvati pomoć. Zahtjev za pomoć u spašavanju 55-godišnjeg Poljaka stigao je u riječki HGSS noćas oko 2 sata iz Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru. Gorski spašavatelji u suradnji s riječkom Lučkom kapetanijom i Pomorskom policijom, pronašli su poljskog turista jutros oko 5 sati, te ga brodom prevezli na kopno, u uvalu Scott. Bio je promrzao i iscrpljen, ali bez ozljeda.
SISAK - Proglašenje sela Čigoč u Parku prirode Lonjsko polje, prvim Europskim selom roda obilježit će se i ove godine edukativnim zabavnim i sportskim manifestacijama u subotu 29. lipnja. Europskim selom roda Čigoč je zbog izuzetne prirodne vrijednosti godine 1994. imenovala Europska zaklada zaštite prirode Euronatur. Kasnije je isti naziv dobilo još desetak sela u Europi. Svake posljednje subote u lipnju ta se obljetnica obilježava kao Dan sela Čigoč. U subotu, 29. lipnja, održat će se brojne edukativne, zabavne i sportske manifestacije, koje će početi u 10 sati. Pratit će ih biciklijada od Siska do Čigoča, maratonske utrke na stazama za različite uzraste, izložbe, fotoradionica, projekcije kratkih filmova i izleti u prirodu, uz bogatu ponudu domaćih specijaliteta, suvenira i drugih proizvoda. Udruga za zaštitu divljih životinja AWAP u 15,15 sati pustit će u prirodu skupinu rehabilitiranih roda, najavio je voditelj turističke djelatnosti Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, Edvard Bogović. Inače, u Čigoču živi više roda nego što selo ima stanovnika. U 45 aktivnih gnijezda je oko 200 roda, a u selu je tek 120 stanovnika.