U sklopu sveobuhvatne reforme sustava i sređivanja stanja u prostoru Ministarstvo je izradilo nacrte novih zakona o prostornom uređenju, o građenju i o građevinskoj inspekciji, istaknula je ministrica u Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje je danas održan deseti okrugli stol u sklopu javne rasprave o tim novim propisima.
Ministarstvo je nacrte zakona objavilo na svojoj internet stranici 20. svibnja čime je i započela javna rasprava o njima, a koja traje još dva dana, do 20. lipnja.
Mrak Taritaš je najavila da će Ministarstvo razmotriti sve primjedbe iz javne rasprave, a koje je do sada uglavnom uputila struka.
Osvrćući se pritom na primjedbe arhitekata kojima se traži da kao i sada ostanu i lokacijska i građevinska dozvola, Mrak Taritaš je najavila kako resorno ministarstvo to neće prihvatiti. Razumijemo interese struke, ali mi štitimo interese i građana i struke, kazala je, napominjući kako će prihvatiti neke druge primjedbe.
Nacrtom novog prijedloga zakona o prostornom uređenju predviđena je jednostavnija i jasnija procedura za donošenje prostornih planova, a uz ostalo predviđa i da se lokacijska dozvola više ne izdaje osim u izvanrednim situacijama, primjerice za eksploatacijsko polje i građevine koje su u funkciji eksploatacije i skladištenja mineralnih sirovina, za postupke za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja, za postupno ili etapno građenje.
Novi zakon o građenju predviđa ukidanje svih dozvola osim građevinske koja će se izdavati na temelju glavnog projekta, a nisu, kao do sada, potrebni i idejni projekt i glavni projekt i izvedbeni projekt. Njih investitor može u određenim složenim situacijama dati izraditi, ali nisu uvjet za svaku gradnju.
Među novostima koje predviđa nacrt tog zakona su uz ostalo i da plaćeni vodni i komunalni doprinos više neće biti uvjet za izdavanje građevinske dozvole, već će se oni plaćati nakon izdavanja dozvole.
Ciljevi novog zakona o građevinskoj inspekciji su ubrzanje i pojednostavljenje postupanja inspekcije, a uz ostalo se uvode i novčane kazne, prva u iznosu od 10.000 kuna, a u slučaju ne postupanju druga u iznosu od 30.000 kuna.
Također veće se ovlasti daju i komunalnim redarima, jer primjerice danas, objašnjava ministrica, ako susjed gradi ogradu i predviđeno je da ona bude 1,60 metara, ali se ona gradi 1,65 metara, treba izići građevinski inspektor, dok će po novome to moći obaviti komunalni redari.