Tijekom rasprave članovi odbora niti jednom nisu spomenuli aktualan slučaj vezan uz bivšeg djelatnika jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Josipa Perkovića i mogućnosti da Njemačka - zbog sumnje da je sudjelovao u organizaciji ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine, nakon 1. srpnja po europskom uhidbenom nalogu zatraži njegovo izručenje.
Obrazlažući prijedlog zakona, pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić rekao je da se njime mijenja nadležnost sudova za provedbu europskog uhidbenog naloga, jer su do sada četiri suda bila nadležna za njegovu provedbu (Bjelovar, Velika Gorica, Zadar i Vukovar). Sada bi za to nadležni bili svi županijski sudovi i sva županijska Državna odvjetništva. Uz to, zakonom se razrađuje i primjena Schengenskog informacijskog sustava.
Osvrćući se na članak 132. koji predviđa da se zakon odnosi na izvršenje eropskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002., Markotić je rekao da je taj rok stavljen stoga jer je u dosadašnjoj praksi primjećeno da je dio članica EU-a iskazao rezervu na primjenu europskog uhidbenog naloga. "U skladu sa okvirnom odlukom koja je stupila na snagu 1. siječnja 2004. dan je zadnji rok do kojeg se može tražiti ograničenje primjene europskog naloga, a to je do 7. kolovoza 2002.", kazao je.
Markotić je istaknuo da je radna skupina smatrala kako će se time ograničiti prvi nalet europskih uhidbenih naloga, nakon 1. srpnja 2013. Naveo je kako je praksa država koje su ranije ušle u EU da je u prvih pola godine najveći pritisak na primjenu europskih uhidbenih naloga i rad sudova.
"Prema procjenama, s ograničenjem do 7. kolovoza 2002. odmah bi u Hrvatsku na izvršenje došlo oko 80 europskih uhidbenih naloga. Ako bi se išlo na primjenu europskog uhidbenog naloga za sva kaznena djela, bez obzira kada su počinjena, taj broj bi se značajno povećao. Naša pravosudna tijela još nemaju konkretna iskustva pa smatramo da je taj datum najprimjereniji", kazao je Markotić.
Predsjednica Odbora Ingrid Antičević Marinović i član Odbora Peđa Grbin upozorili su na slučaj Ivana Radoševića, osuđenog zbog pretvorbe Croatiabusa, koji je od hrvatskog pravosuđa pobjegao je Njemačku. "Volio bih da on bude izručen iz Njemačke i da mu se sudi u Hrvatskoj", kazao je Grbin. Upitao se kako Hrvatska može tražiti od drugih država izručenje Hrvatskoj, kada donosimo odredbu da nećemo primjenjivati zakon na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002.
Antičević Marinović rekla je da je Radošević pravomoćno osuđen i traže ga dva hrvatska suda. "Prije nekoliko godina smo od Njemačke tražili njegovo izručenje, a ona se na to oglušila", kazala je.
Istaknula je da je najviše zanimaju takva kaznena djela jer javnost smatra da je Hrvatska neučinkovita u procesuiranju pretvorbenog kriminala, unatoč tome što je Hrvatska i u Ustav unijela odredbu da kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji ne zastarijevaju. "Zar ćemo sami sebi sada postaviti to ograničenje", pitala je.