BEČ - Poboljšanje investicija u industriji kao i nastavak provedbi strukturnih reformi najveće su zadaće u budućnosti za Hrvatsku koja 1. srpnja pristupa Europskoj uniji, pokazala je studija Erste Banke pod naslovom: "Hrvatska: uspješna priča i u teškim vremenima", predstavljena na konferenciji za novinstvo danas u Beču. U studiji se od prednosti Hrvatske posebno naglašava njezin zemljopisni položaj i neiskorišten potencijal u turizmu. Turizam, energetika, razvoj prometne infrastrukture, potencijal u razvoju poljoprivrede i proizvodnji hrane su "top područja" u kojima postoje velike mogućnosti razvitka, istaknuto je također u studiji prema kojoj su izazovi koji stoje pred Hrvatskom nastavak provedbe strukturnih reformi javne uprave, stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada, podupiranje produktivnog sektora, stvaranje radnih mjesta, jačanje izvoza i održivog razvoja, nastavak suzbijanja korupcije i drugo. Studija polazi od toga da će pristup Hrvatske EU biti učinkovit katalizator rasta. Europska unija nudi Hrvatskoj izlaz na veliko europsko tržište rada i kapitala. Istodobno, Hrvatsku obvezuje na fiskalnu stabilnost i unaprjeđenje investicijske klime. Malo je investicija uloženo u razvitak industrije, što treba poboljšati i poduzimati mjere i napore kako bi se pokrenula konjuktura. Hrvatskoj kao i drugim državama u regiji potrebne su strane investicije, a za strane ulagače jako je važna zaštita investicija, rečeno je.
MOSTAR- Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić i generalni direktor Aluminija iz Mostara Ivo Bradvica potpisali su danas sporazum kojim će država postati suvlasnik te kompanije, zajedno s bivšim radnicima i hrvatskom Vladom, a zauzvrat su se federalne vlasti obvezale subvencionirati proizvodnju i osigurati isporuku električne energije, što bi trebalo spasiti ovu kompaniju od gašenja koje je prijetilo zbog visokih gubitaka i neriješenih vlasničkih odnosa. Sporazumom je utvrđeno da će Federacija BiH i mali dioničari biti suvlasnici po 44 posto kapitala, dok će hrvatska Vlada zadržati udjel od 12 posto. Premijer Nikšić je na konferenciji za novinare istaknuo kako slijedi preko ministarstva energetike, rudarstva i industrije izrada i žurna provedba programa za subvencioniranje proizvodnje aluminija, kao strateški bitne industrijske grane u državi. Bradvica je upozorio i kako se tek treba do kraja riješiti pitanje opskrbe električnom energijom iz Hrvatske za razdoblje od 1. srpnja do kraja ove godine. Pojasnio je kako je potrebno doraditi postojeći ugovor s HEP-om o isporuci 100 megavata električne energije na godišnjoj razini jer se nakon ulaska Hrvatske u EU mijenjaju pravila suradnje s Hrvatskom, o čemu je nedavno postignut načelni dogovor u Zagrebu.
LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u ponedjeljak kako vjeruje da je konzorcij vlasnika 53 posto dionica Mercatora u svojim pregovorima s Agrokorom zaštitio interese slovenskih dobavljača te zaposlenih u najvećem slovenskom trgovačkom lancu ustvrdivši također da nije njezina vlada ta koja prodaje Mercator, nego da je to još 2005. napravio tadašnji premijer Janez Janša. "Od prodajnog konzorcija očekujem da su u pregovorima postigli poštivanje obveza koje se odnose na očuvanje radnih mjesta i zaštitu Mercatorovih dobavljača", rekla je Bratušek novinarima. Kazala je kako se njena vlada, za razliku od ranijih, nije miješala u prodajni postupak te da je Mercator 2005. godine praktično "prodala" bivša vlada Janeza Janše, odobrivši prodaju dva velika paketa Mercatorovih dionica koje su do tada posjedovali državni fondovi SOD i KAD financijskim holdinzima koje su kontrolirali tadašnji direktori Istrabenza i Pivovarne Laško (PL), Igor Bavčar i Boško Šrot. Napomenula je da su odluku o prodaji svojih dionica u Mercatoru samostalno donijela nadzorna tijela i organi poduzeća koja imaju dionice. Onima koji sada ocjenjuju da Agrokor nije pravi kupac za Mercatora i da država to treba spriječiti valja reći da bi za dokapitalizaciju Mercatora vlada u tom slučaju morala osigurati 500 milijuna eura i to po visokim kamatnim stopama i da se državi, odnosno poreznim obveznicima tako uložena sredstva nikad ne bi vratila, upozorila je Bratušek.
BRUXELLES - Europska komisija u ponedjeljak je predložila bolju suradnju između javnih zavoda za zapošljavanje u državama članicama kako bi nezaposleni lakše došli do posla na jedinstvenom europskom tržištu. "Javni zavodi za zapošljavanje imaju ključnu ulogu pri pomoći u zapošljavanju 26 milijuna nezaposlenih u Europi. Stoga, Europska komisija predlaže mjere kako bi se zavodima za zapošljavanje pomoglo da maksimalno povećaju svoju učinkovitost kroz tješnju suradnju", izjavio je povjerenik za zapošljavanje i socijalnu politiku Laszlo Andor. Kroz bolju suradnju tih zavoda nezaposlene osobe s posebnim vještinama mogle bi lakše doći do poslodavaca. Unatoč rekordno visokoj nezaposlenosti, u Europskoj uniji trenutačno ima 1,7 milijuna nepopunjenih radnih mjesta. Komisija navodi da tješnja suradnja javnih zavoda za zapošljavanje može pomoći zemljama članicama da unaprijed detektiraju probleme na tržištu radne snage i tako na vrijeme poduzmu potrebne mjere, ali dodaje da od ove inicijative ne treba očekivati čuda. "Ovaj prijedlog neće preko noći riješiti europske probleme s nezaposlenošću", kaže povjerenik Andor. Prijedlog Europske komisije upućen je Vijeću EU-a i Europskom parlamentu na usvajanje, a cilj je da se počne provoditi od početka sljedeće godine. Prema tom prijedlogu, svaka zemlja članica imenovala bi po jednog predstavnika u Upravni odbor mreže javnih zavoda za zapošljavanje.
ZAGREB - Sjedinjene Države imat će više koristi od Europske unije od transatlantskog sporazuma o slobodnoj trgovini, pokazuje istraživanju njemačkih ekonomista. Istraživanje zaključuje da će taj sporazum smanjiti trgovinu u Europi i nanijeti štetu mnogim zemljama u razvoju. Ekonomisti instituta Ifo iz Muenchena zaključili su da bi sporazum o slobodnoj trgovini SAD-u omogućio "dugoročno" povećanje prihoda po stanovniku od 13,4 posto, prema prosječnih pet posto u 27 država članica EU-a, premda bi slobodnija trgovina dala važan poticaj europskom gospodarstvu. Ti podaci temelje se na pretpostavci da će SAD i EU dogovoriti ambiciozan sporazum koji bi smanjio carine i uskladio i ublažio pravila u mnogim sektorima koje se smatra necarinskim preprekama trgovini. Najviše koristi u EU od "duboke liberalizacije" trgovine imalo bi Ujedinjeno Kraljevstvo, koje bi ostvarilo povećanje BDP-a po stanovniku od 9,5 posto. U Francuskoj bi BDP po stanovniku porastao za daleko manjih 2,64 posto. Njemački rast po stanovniku bio bi također ispod prosjeka i iznosio bi 4,68 posto, dok bi u Švedskoj, Irskoj i Finskoj bio iznad europskog prosjeka. Sporazum bi omogućio otvaranje 1,1 milijuna novih radnih mjesta u SAD-u, 400.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu i po 100.000 do 200.000 u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Francuskoj. Pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a formalno bi trebali početi danas na summitu G8 u Sjevernoj Irskoj.
ZAGREB - Europski sindikati i poslodavci iznijeli su niz prijedloga za borbu protiv "opasno" velike nezaposlenosti među mladima. Europska konfederacija sindikata (ETUC) i udruženje poslodavaca BusinessEurope objavili su prošli tjedan u Bruxellesu niz kratkoročnih i dugoročnih preporuka za vlade i europske institucije, čija je dosadašnja nemoć u borbi protiv velike nezaposlenosti među mladima izazvala socijalne nerede. U pripremi mjera sudjelovali su i udruženje poslodavaca u javnom sektoru CEEP te udruženje malih i srednjih poduzetnika UEAPME. Nezaposlenost među mladima u dobi od 15 do 24 godine u EU iznosi 23,5 posto. Mjere koje predlažu socijalni partneri uključuju jamstva za mlade (pravo na zapošljavanje, nastavak školovanja ili šegrtsko naukovanje četiri mjeseca nakon završetka formalnog obrazovanja ili gubitka posla), fleksibilnije tržište rada, poticanje poduzetništva i više boljih prilika za obrazovanje vezanom uz rad. Socijalni partneri lobirat će također kod vlada da provedu duboke strukturne reforme, uz kratkoročne mjere, kako bi se povećali izgledi mladima da pronađu zaposlenje. U svojim preporukama slabo govore o izvorima financiranja, koje bi većinom trebala osigurati Europska unija, međunarodni fondovi poput Europskog investicijskog fonda za potporu malom i srednjem poduzetnišvu i same države članice.
LJUBLJANA - Slovenska vlada ove godine ne namjerava smanjiti mirovine, a u idućoj će to biti ovisno od uspjeha u uvođenju novih poreza, među njima i poreza na nekretnine, kojima želi pravedniju raspodjelu tereta krize i stabiliziranja javnih financija na sve društvene slojeve, izjavila je u ponedjeljak slovenska premijerka Alenka Bratušek. Odgovarajući u parlamentu na pitanja zastupnika i braneći koncept zakona o porezu na nekretnine, koji je do kraja ovog mjeseca u javnoj raspravi, a primjenjivao bi se od početka iduće godine, Bratušek je rekla da je pravedan jer predviđa porezno opterećenje za one koji više imaju. U Sloveniji porezi na imovinu iznose samo 0,6 posto BDP-a, a u razvijenim ekonomijama su tri puta viši, rekla je dodavši da njena vlada do 2015. proračunski deficit mora svesti na manje od 3 posto BDP-a, mjerama čije se dvije trećine odnose na štednju, a jedna trećina na povećanje proračunskih prihoda. Prijedlog zakona o porezu na nekretnine predviđa prihode od 470 milijuna eura godišnje, od čega bi polovica pripala općinama, a polovica bi ušla u državni proračun, a porezno opterećenje znatno je više od ranije komunalne naknade za zemljište koje se plaćalo općinama umjesto poreza na nekretnine.
LONDON/NEW YORK - Jačanje dionica na svjetskim tržištima pritisnulo je danas japansku valutu prema američkoj i jedinstvenoj europskoj valuti, dok tržište u potrazi za novim smjernicama fokus polako preusmjerava sutrašnjem zasjedanju američke središnje banke Fed. U takvim okolnostima tečaj eura prema dolaru ostao je gotovo nepromijenjen, na 1,3335 dolara. Euro je tako ostao nedaleko najviše razine u tri i pol mjeseca od 1,3390 dolara, na koju se popeo u četvrtak. Jedinstvena europska valuta istodobno je prema jenu ojačala 0,7 posto, na 126,40 jena, što je nedaleko najniže razine u dva mjeseca od 124,94 jena, na koju se spustila prošli tjedan. Na većem dobitku prema jenu bio je i dolar, ojačavši za 0,74 posto, na 94,80 jena. HNB izdala prigodne zlatnike i srebrnjake u povodu ulaska u EU