ZAGREB/LUXEMBOURG - Eurozona je u trgovinskoj razmjeni s ostatkom svijeta u travnju zabilježila višak od 14,9 milijardi eura, dok je u trgovinskoj bilanci Europske unije on iznosio 9,2 milijarde eura, pokazale su prve procjene europskog ureda za statistiku Eurostata. Time je višak u robnoj razmjeni oba bloka na mjesečnoj razini izrazitije smanjen, budući da je u ožujku iznosio 22,5 milijardi eura u eurozoni, a u EU 15,9 milijardi eura. Usporedbe radi, trgovinska bilanca eurozone u prošlogodišnjem je travnju iskazala višak od 3,3 milijarde eura, dok je bilanca EU-a bila u minusu od 13,4 milijarde eura. Desezonirani izvoz eurozone u ovogodišnjem je travnju na mjesečnoj razini smanjen za 0,8 posto, dok je uvoz uvećan za 0,5 posto. Desezonirani izvoz EU-a smanjen je za 0,2 posto, dok je uvoz nepromijenjen. Uvoz EU-a u prvom je tromjesečju na godišnjoj razini smanjen iz većine partnera, izuzev Turske, iz koje je porastao za tri posto. Izrazitije je smanjen uvoz EU-a iz Norveške i Japana, za po 16 posto, te iz Brazila, za 14 posto. EU je najviše povećao izvoz u Švicarsku, i to za 19 posto, dok je najizrazitije smanjen njegov uvoz iz Indije, za 11 posto.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Troškovi rada po satu u eurozoni u prvom su tromjesečju uvećani na godišnjoj razini za 1,6 posto, dok je njihov rast na razini Europske unije iznosio 1,9 posto, objavio je europski ured za statistiku Eurostat. Tako je rast troškova rada na godišnjoj razini ubrzao u oba bloka, budući da su u četvrtom tromjesečju lani i u eurozoni i u EU troškovi uvećani za 1,3 posto. U eurozoni troškovi plaća uvećani su 1,7 posto a doprinosi na plaće za 1,4 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2012. U EU u cjelini troškovi plaća na godišnjoj razini su porasli dva posto a doprinosi na plaće za 1,9 posto. Prema pojedinim sektorima, najveći rast ukupnih troškova rada po satu u eurozoni je zabilježen u industriji, u visini 3,3 posto, a slijedi građevinski i uslužni sektor, s rastom od 1,8 odnosno 1,3 posto. I u 27 članica EU-a prednjači sektor industrije, s rastom ukupnih troškova rada za 3,4 posto. Slijedi građevinski i sektor usluga, gdje su troškovi uvećani za 1,7 posto. Najveći je godišnji rast ukupnih troškova rada po satu ostvarila je Rumunjska, za 8,6 posto, i Estonija, za 7,5 posto. Pad ukupnih troškova bilježi Slovenija, od 3,8 posto, Španjolska, od 0,7 posto, te Cipar i Portugal, od 0,5 odnosno 0,3 posto, pokazali su podaci.
ZAGREB - Prodaja Mercator Poslovnog Sistema koncernu Agrokoru ubrizgat će potrebnu gotovinu u slovenske banke i time pomoći stabilizirati financijski sustav u toj zemlji, navodi se u poruci skupine dioničara koji su u petak prodali Agrokoru 53 posto udjela u slovenskom maloprodajnom lancu. "Uspješna prodaja Mercatora povećala bi priljev kapitala njegovim dioničarima, uključujući financijske institucije kojima treba dodatni kapital", kazala je skupina prodavatelja Mercatora za agenciju Bloomberg u poruci poslanoj elektronskom poštom posredstvom PR tvrtke Futura sa sjedištem u Ljubljani. "To bi pomoglo stabilizirati slovenski bankovni sustav sukladno zahtjevima Unije", navodi se u poruci. Dvije najveće slovenske banke, Nova Ljubljanska Banka d.d. i Nova Kreditna Banka Maribor d.d., nalaze se u skupini dioničara koji su 14. lipnja za 240 milijuna eura Agrokoru prodali 53-postotni udio u Mercatoru. Slovenija pokušava pronaći način da ne postane šesta članica eurozone koja će zatražiti međunarodnu pomoć, a planira povećati kapital banaka za 900 milijuna eura. Europska komisija upozorava da će taj iznos možda morati biti i veći, navodi Bloomberg.
LJUBLJANA - Prevelika povezanost politike i gospodarstva te nesklonost stranom kapitalu glavni su razlog što su su se slovenske tvrtke od jakog investicijskog igrača u regiji pretvorila u "lovinu" pa sada Agrokor kupuje Mercator, umjesto obrnuto, ocjena je poslovnog konzultanta Boruta Šuklje, bivšeg ministra u više vlada Janeza Drnovšeka i bivšeg veleposlanika Slovenije u Beogradu, kako prenosi mariborski list "Večer". Mercator je prije desetak i više godina, navodi Šuklje, imao veliku političku potporu za osvajanje maloprodajnih tržišta u regiji, ali i potporu domaćih pa i europskih banaka, no nije imao odgovarajući "vlasnički profil" budući se doživljavao kao državna tvrtka u zemlji nesklonoj stranom kapitalu. Šuklje prenosi da je kao veleposlanik u Beogradu prisustvovao povjerljivim pregovorima u kojima se Mercator htio udružiti s Deltom Miroslava Miškovića, pri čemu bi zajedno preuzeli srbijanski lanac "C market", i to nakon što je Mercator u Beogradu otvorio najveći trgovački centar u regiji. Šuklje tvrdi da je sve bilo u redu dok se pregovaralo na političkoj razini, ali je propalo kada je Mišković, na susretu s tadašnjim direktorom Mercatora Zoranom Jankovićem, neočekivanio odbio ponudu.
RIM - Talijanski kabinet usvojio je hitne mjere za poticanje rasta i ublažavanje posljedica štednje, uključujući niže račune i jednostavnije procedure za građane i pojačano kreditiranje poduzeća. Vladina uredba usvojena proteklog vikenda predviđa izdvajanje tri milijarde eura za javne projekte u ovoj godini, od čega će oko 600 milijuna eura biti uloženo u željeznicu. Očekuje se da će mjere otvoriti 30 tisuća novih radnih mjesta samo u sektoru infrastrukture. Među mjerama koje bi trebale ublažiti pritisak mjera štednje na građane računi za struju bit će smanjeni za 550 milijuna eura, dijelom kroz smanjenje poreza. Kako bi zaštitila vlasnike nekretnina, vlada je odlučila da se onima koji bankama duguju manje od 120 tisuća eura neće oduzimati nekretnina, osim ako ih ne posjeduju više. Oko 100 milijuna eura predviđeno je za održavanje školskih zgrada budući da mnoge hitno treba popraviti. Predviđaju se i mjere za smanjenje birokratske procedure, što se posebno odnosi na lakše dobivanje državljanstva.
BUDIMPEŠTA - Mađarska je u ponedjeljak povisila porez na financijske transakcije i postojeće rudarske i naknade na telefonske pozive kako bi srezala proračunski manjak i zadržala ga ispod najviše dopuštene razine u Europskoj uniji. Porez na gotovinska plaćanja bit će podignut s 0,3 na 0,6 posto, te s 0,2 na 0,3 posto na ona bezgotovinska. Naknada na telefonske pozive i poruke bit će također podignuta, kao i rudarska naknada koju plaća naftna i plinska grupa MOL. Povećani porezi i naknade trebali bi stupiti na snagu 1. kolovoza a analitičari procjenjuju da će u mađarsku državnu blagajnu donijeti oko 100 milijardi forinti (343,5 milijuna eura). Ministar gospodarstva Mihaly Varga kazao je da ovogodišnje mjere smanjenja proračunskih rashoda možda neće biti dovoljne da u potpunosti otklone prijetnju fiskalnih sankcija Bruxellesa, s obzirom na inflaciju koja smanjuje porezne prihode. Prošlog je mjeseca EU objavio da će obustaviti postupak protiv Mađarske zbog prekomjernog proračunskog manjka i izbrisao je zemlju s popisa proračunskih "prekršitelja", uvaživši time njena nastojanja da sreže deficit ispod tri posto BDP-a unatoč ranijih kritika zbog poreza uvedenih brojnim inozemnim kompanijama.
LJUBLJANA - Niskotarifni europski prijevoznik Ryanair požuruje Europsku komisiju da donese odluku o tome je li Adria Airways dobivala nedopuštenu pomoć države kako bi slovensku zrakoplovnu kompaniju uklonio s regionalnog tržišta na kojemu sam preuzima sve jaču kontrolu, tvrdi u ponedjeljak ljubljanski dnenvi list "Dnevnik". Ryanair je zadnjih nekoliko godina uspostavio redovne linije s nekoliko zrakoplovnih luka u Austriji, Italiji i Hrvatskoj, poput Trsta, Klegenfurta i Zadra pa je Europsku komisiju nedavno pismom upozorio da pomoć države slovenskom prijevozniku šteti tržišnoj poziciji Ryanaira, navodi list. Direktor pravne službe Ryanaira Juliusz Komorek u pismu Europskoj komisiji navodi da Ryanair preveze četiri puta više putnika prema broju zaposlenih od slovenske tvrtke, koju je država zadnjih godina dokapitalizirala s 85 milijuna eura, što joj je navodno omogućilo da se unatoč neučinovitosti održi na tržištu te da zato ovaj europski niskotarifni prijevoznik u regiji "s teškoćama razvija tržište i gubi prihode".
DUBAI/BERLIN - Katarska državna investicijska agencija prodala je 10-postotni udio u proizvođaču luksuznih automobila Porscheu dioničarima iz obitelji osnivača četiri godine nakon ulaganja u tu kompaniju. Qatar Holding investicijski je ogranak katarskog stabilizacijskog fonda i vlasnik udjela u nekim od najvećih kompanija u svijetu. Danas su objavili da su prodali redovne dionice Porschea obiteljima Porsche i Piech. Vrijednost transakcije nije objavljena. "Transakcija je logičan korak nakon što su Volkswagen i Porsche 2012. zaključili formiranje Integrative Automogive Groupa", stoji u priopćenju Qatar Holdinga. Iz agencije poručuju da ostaju u vlasničkoj strukturi krovne grupe koja obuhvaća Volkswagen i Porsche kroz 17-postotni udio u VW-u. Prošle je godine najveći proizvođač automobila u Europi dogovorio kupovinu Porscheova poslovanja s proizvodnjom automobila nakon propalog pokušaja spajanja. Porsche je bio prisiljen prodati 10-postotni udio s pravom glasa Qatar Holdingu 2009. kako bi ojačao prenapregnute financije.
SYDNEY - Većina fosilnih goriva mora ostali ispod tla jer će njihovo izgaranje izazvati promjene koje će "dovesti u pitanje postojanje našeg društva", upozorava u ponedjeljak novo izvješće Povjerenstva za klimu, vladine agencije u Australiji. Po povjerenstvu za klimu, izgaranje fosilnih goriva poput ugljena glavni je čimbenik klimatskih promjena. "Izgranje svih rezervi fosilnih goriva dovelo bi do dosad neviđenih klimatskih promjena tako ozbiljnih da bi dovele u pitanje postojanje našeg društva kakvog danas poznajemo", piše u izvješću pod naslovom "Ključno desetljeće". "Očito je da većina fosilnih energija mora ostati pod zemljom", dodaje se u studiji. Većina zemalja, među kojima Australija, smatra da bi porast temperature za više od dva stupnja imao prevelik utjecaj na život. Ali kako bi se osigurala stabilnost klime, svijet se mora "riješiti ugljena", piše u izvješću. "Kako bismo dosegli cilj stabilizacije porasta temperature na dva stupnja ili manje, moramo jednostavno ostaviti oko 80 posto sadašnjih rezervi fosilnog goriva u tlu", izjavila je na javnom radiju ABC Lesley Hughes, koautorica studije.
LONDON - Cijene nafte ponovo su u ponedjeljak prekoračile razinu od 106 dolara za barel zbog eskalacije napetosti oko Sirije koja povećava rizik širenja sukoba na cijelu bliskoistočnu regiju. Na londonskom je tržištu cijena barela nafte za isporuke u kolovozu porasla 35 centi, na 106,28 dolara. Već je u petak zbog napetosti u Siriji poskočila iznad 106 dolara da bi se u vrijeme zatvaranja stabilizirala u plusu gotovo jedan dolar u odnosu na zatvaranje dan ranije, na najvišoj razini od 9. travnja. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 65 centi višoj cijeni, od 98,50 dolara. U petak zaključio je trgovinu u plusu 1,16 dolara, na najvišoj razini od kraja siječnja. Strahuje se da bi se sukob u Siriji mogao proširiti na cijelu bliskoistočnu regiju gdje se proizvodi značajan dio svjetske nafte. Geopolitička strahovanja donekle je prigušio ishod predsjedničkih izbora u Iranu, koji je na predsjedničku dužnost instalirao pripadnika umjerene struje Hasana Rohanija. Ocjenjuje se da bi takav ishod mogao pozitivno utjecati na spor Irana i Zapada oko spornog iranskog nuklearnog programa.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, nadoknadivši dio prošlotjednih gubitaka, no dobici su limitirani jer ulagači oprezno čekaju sjednicu Feda nakon koje bi trebalo biti jasnije što središnja američka banka kani poduzeti po pitanju poticajnih monetarnih programa. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Singapuru i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,3 posto. Južnokorejski Kospi indeks oslabio je 0,1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, nakon što je prošloga tjedna skliznuo 1,3 posto. Nesigurnost zbog mogućeg smanjenja poticajnih monetarnih programa Feda izazvala je posljednjih tjedana oštar pad cijena dionica jer niz podataka pokazuje da američko gospodarstvo još nije čvrsto na putu samoodrživog rasta. Planovi Feda mogli bi biti jasniji u srijedu, kada će, nakon dvodnevne sjednice čelnika Feda, predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke održati konferenciju za novinare.
NEW YORK - U fokusu ulagača na Wall Streetu ovoga će tjedna biti sjednica čelnika američke središnje banke koja bi mogla umiriti tržište, nakon što su cijene dionica pale u tri od posljednja četiri tjedna. Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 1,2 posto, na 15.070 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1 posto, na 1.626 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 posto, na 3.423 boda. Na Wall Streetu vlada nesigurnost još od 21. svibnja kada je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da bi o smanjenju poticajnih monetarnih programa čelnici središnje banke mogli odlučivati na jednoj od idućih sjednica ako se situacija u gospodarstvu poboljša. Kao dio tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike, uvedenog prije četiri godine, Fed kupnjom državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno ubrizgava jeftin novac na financijska tržišta, kako bi održao dugoročne kamate niskima, potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva. To već dugo vrijeme potiče rast cijena dionica, pa se ulagači plaše korekcije cijena na niže, ako tržište izgubi tu podršku.