Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
13. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Prognoza Svjetske banke RH ove godine još u recesiji, u 2014. rast
7. Vlada: za sanaciju gubitaka HZZO-a 2,53 milijarde kuna
8. Vlada predložila povećanje iznosa osiguranih depozita na 100.000 eura
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
13. 6. 151.490.000 121.490.000 51.490.000 1,53
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 36.490.000 0,24 1 tjedan 5.000.000 4,00 1 mjesec 10.000.000 5,00 Ukupno 51.490.000 1,53
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: nepodmireno ostalo 100 milijuna kuna potražnje
I danas je na Tržištu novca potražnja bila veća od ponude, drugi dan zaredom, a nepodmireno je ostalo, kao i jučer, 100 milijuna kuna prijavljenih potreba za novcem.
Potražnja je danas bila 30 posto niža nego jučer, te je iznosila 151,49 milijuna kuna. Istodobno, smanjena je i ponuda i to 35 posto, na 121,49 milijuna kuna. Najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica, 36,49 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa smanjena bila 0,24 posto, kao i jučer.
Ugovoreno je i 10 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, po kamatnoj stopi od 5 posto. Pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, pak, plasirano je 5 milijuna kuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 4 posto, što je 2,85 milijuna više nego jučer. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 51,49 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,87 na 1,53 posto.
„Nastavno na jučerašnji dan, i danas je u trgovanju na Tržištu novca Zagreb zabilježena veća potražnja za kratkoročnim pozajmicama i niža ponuda slobodnih kuna. Uz to, potražnja nije u cijelosti namirena i zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: osjetan pad indeksa, Crobex ispod 1.800 bodova
Dionički indeksi Zagrebačke burze pali su danas pod utjecajem korekcije cijene dionice HT-a, kojom se danas trgovalo bez prava na dividendu za prošlu godinu, Crobex je oslabio 1,37 posto, na 1.799,76 bodova, a Crobex10 je potonuo za 2,39 posto, na 1.020,97 boda.
Zadnji je put Crobex bio na nižoj razini od današnje početkom siječnja ove godine.
Redovni promet na Burzi iznosio je 19,2 milijuna kuna, a blok prometom dionicama Riviera Adrie ostvareno je čak 100 milijuna kuna. U redovnom trgovanju dionicom Rivera Adrie zabilježen je promet od 8,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 5,07 posto, na 14,50 kuna. Dionica HT-a imala je danas promet od 3,4 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 10,71 posto, na 182,14 kuna. Za tu dionicu danas je nastupio 'ex-dividende date', što znači da se njome trgovalo bez prava na dividendu za prošlu godinu. Dividenda je u bruto iznosu 20,51 kunu po dionici, a bit će isplaćena 8. srpnja.
Dionica Petrokemije je 'prikupila' 834,5 tisuća kuna prometa, uz blagi pad cijene, za 0,05 posto, na 205 kuna. Promet od 518,1 tisuću zabilježila je dionica Ericssona Nikole Tesle čija je cijena porasla 1,07 posto, na 1.320 kuna. Za 367,2 tisuće kuna protrgovano je dionica Končara EI, uz rast cijene od 1,79 posto, na 735 kuna. Promet povlaštenom dionicom Adris grupe iznosio je 364,2 tisuće kuna, a cijena joj je pala 0,85 posto, na 289,53 kune, dok je dionica ACI-a prodano za 346,9 tisuća kuna, uz rast cijene od 0,88 posto, na 3.579 kuna. Među trgovanijim dionicama pad cijene bilježe dionice Belja za 5,06 posto, Ingre 2,98 posto, Podravke 2,60 posto, Diokija 1,44 posto, AD Plastika za 0,59 posto itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 117,76 118,85 118,00 295.033,84 -0,59%
ATGR-R-A 595,00 600,00 595,00 136.184,20 0,51%
CROS-P-A 7.200,00 7.200,00 7.200,00 7.200,00 -0,69%
CROS-R-A 7.105,00 7.105,00 7.105,00 35.525,00 0,00%
DLKV-R-A 21,14 23,50 22,88 111.042,37 -0,56%
HT-R-A 180,00 185,40 182,14 3.370.581,37 -10,71%
IGH-R-A 200,00 213,89 213,89 29.468,75 6,95%
INA-R-A 4.240,00 4.250,14 4.240,00 89.200,17 -0,47%
INGR-R-A 3,21 3,31 3,26 148.777,14 -2,98%
KOEI-R-A 719,00 747,00 735,00 367.218,19 1,79%
MGMA-R-A 0,52 0,52 0,52 22,36 0,00%
OPTE-R-A 7,55 7,83 7,55 25.349,62 3,99%
PODR-R-A 230,01 243,48 230,01 250.813,14 -2,60%
PTKM-R-A 204,00 208,83 205,00 834.471,17 -0,05%
ULPL-R-A 179,00 183,00 183,00 4.881,00 0,11%
VART-R-1 17,00 17,50 17,50 22.110,00 0,00%
VERN-R-A 48,50 48,50 48,50 1.600,50 14,49%
VIRO-R-A 610,00 610,00 610,00 61.000,00 -0,33%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.548,88 3.579,00 3.579,00 346.962,64 0,88%
ADRS-P-A 289,53 292,55 289,53 364.195,28 -0,85%
ADRS-R-A 335,00 335,00 335,00 16.750,00 1,52%
ARNT-R-A 145,00 145,00 145,00 12.760,00 0,00%
ATLN-R-A 53,01 55,50 53,01 47.927,15 -2,77%
ATLS-R-A 5,05 5,05 5,05 1.515,00 0,00%
ATPL-R-A 291,00 297,00 297,00 91.643,61 -1,00%
AUHR-R-A 285,03 299,99 299,99 5.684,85 3,44%
BD62-R-A 18,80 20,00 20,00 39.892,70 -1,48%
BLJE-R-A 67,30 70,50 67,30 311.405,71 -5,06%
BPBA-R-A 11,20 11,20 11,20 694,40 0,45%
CEBA-P-A 29,95 29,95 29,95 4.762,05 0,23%
CHAG-R-A 239,99 239,99 239,99 4.799,80 14,28%
DDJH-R-A 72,20 74,00 74,00 60.521,74 -1,99%
DIOK-R-A 26,00 28,00 26,00 166.865,22 -1,44%
ELKL-R-A 30,87 30,87 30,87 2.407,86 -0,42%
ERNT-R-A 1.307,20 1.321,00 1.320,00 518.130,77 1,07%
FRNK-R-A 500,00 561,00 561,00 13.187,70 12,20%
HCVT-R-A 160,05 165,00 160,05 15.816,90 -1,20%
HDEL-R-A 99,01 101,98 99,01 12.317,89 -0,54%
HIMR-R-A 194,99 199,99 199,99 6.649,90 2,56%
HTPK-R-A 38,00 40,98 40,98 22.947,15 7,81%
HUPZ-R-A 1.070,00 1.080,00 1.080,00 32.250,00 -1,82%
IKBA-R-A 980,00 980,00 980,00 49.000,00 0,00%
IPKK-R-A 195,15 196,10 195,15 16.595,35 0,07%
JDOS-R-A 2.756,35 2.756,35 2.756,35 5.512,70 -1,58%
JDPL-R-A 60,00 60,00 60,00 1.020,00 0,00%
JDRA-R-A 495,00 504,98 504,98 3.984,98 0,00%
JMNC-R-A 52.507,05 52.507,05 52.507,05 52.507,05 -5,22%
KNZM-R-A 138,00 140,00 140,00 7.476,00 0,01%
KODT-R-A 1.101,20 1.101,20 1.101,20 1.101,20 -0,07%
KOKA-R-A 151,00 151,00 151,00 3.171,00 0,67%
KORF-R-A 146,50 149,00 147,00 284.562,60 -1,99%
KRAS-R-A 385,00 385,09 385,00 256.054,97 -0,02%
LKRI-R-A 118,58 118,74 118,58 53.409,39 -1,18%
LRH-R-A 2.197,00 2.200,00 2.200,00 10.990,00 0,18%
LVCV-R-A 103,33 107,01 103,33 7.335,60 -12,40%
MAIS-R-A 80,00 80,00 80,00 8.000,00 0,00%
PBZ-R-A 490,00 492,00 490,00 22.565,90 -3,92%
PIVK-R-A 201,00 201,00 201,00 804,00 0,25%
PLAG-R-A 2.169,00 2.169,00 2.169,00 2.169,00 -0,09%
QUNE-R-A 22,01 22,01 22,01 7.307,32 4,81%
RIVP-R-A 13,56 15,00 14,50 8.536.059,05 5,07%
SUNH-R-A 24,00 25,25 25,25 23.940,75 5,21%
TEP-R-A 21,21 21,21 21,21 190,89 0,00%
THNK-R-A 640,00 640,00 640,00 1.280,00 -1,39%
TISK-R-A 213,43 213,50 213,50 138.769,23 0,01%
TUHO-R-A 1.348,50 1.348,50 1.348,50 1.348,50 3,01%
VDKT-R-A 310,02 310,02 310,02 9.610,62 -4,57%
VPIK-R-A 118,30 121,96 118,30 12.553,63 -1,42%
ZABA-R-A 31,50 32,10 31,90 106.378,52 0,89%
ZVZD-R-A 3.600,02 3.600,03 3.600,02 14.400,10 -2,70%
Domaći MTP
PRFC-R-A 19,00 21,71 20,86 72.071,57 4,82%
VLHO-R-A 93,02 95,80 95,80 28.248,90 1,38%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 99,90 100,50 100,50 220.500,00 4,69%
EGB-S-LBU2 30,20 31,50 30,20 227.884,50 10,62%
EGB-S-LDX2 74,00 80,10 80,10 26.257,00 -12,46%
EGB-S-LDX3 37,30 45,00 45,00 422.483,70 -15,89%
EGB-S-LGD2 105,00 105,00 105,00 12.600,00 6,60%
EGB-S-LSL1 17,50 17,50 17,50 24.325,00 -1,69%
EGB-S-LSP1 12,10 12,10 12,10 12.100,00 \
EGB-S-LWL1 73,11 74,49 74,49 2.804,40 0,93%
EGB-S-SBU2 43,40 43,40 43,40 2.170,00 -9,77%
EGB-S-SDX3 94,90 101,50 94,90 426.459,00 11,91%
EGB-S-SDX4 74,00 76,40 74,00 33.948,50 25,21%
EGB-S-SSP2 10,90 11,10 10,90 66.335,60 21,11%
EGB-S-SWL2 28,90 31,70 28,90 45.168,10 8,24%
EGB-S-TSWL 95,51 96,50 95,51 6.943,05 2,48%
Ukupan promet
119.216.661,52
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Snažan pad Mirexa
Prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, indeks Mirex, u srijedu je potonula 0,42 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Prema podacima agencije, Mirex se spustio na 179,6704 boda. Pritom su na vrijednosti izgubili svi obvezni mirovinski fondovi.
Pad je u srijedu predvodio fond Raiffeisen, koji je na vrijednosti izgubio 0,8 posto, spustivši se na 178,2338 bodova. Vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranje bila je niža za 0,3 posto, na 163,9173 boda, a Erste Plavog za 0,28 posto, na 185,3982 bodova.
Fond AZ je pao za 0,24 posto, na 185,1906 bodova, priopćila je HANFA.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
11. 06. 12. 06.
Mirex 180,4274 179,6704 -0,42
AZ OMF* 185,6307 185,1906 -0,24
Erste Plavi OMF. 185,9212 185,3982 -0,28
PBZ Croatia osig.OMF 164,4115 163,9173 -0,30
Raiffeisen OMF 179,6760 178,2338 -0,80
AZ benefit DMF** 193,3474 193,5005 0,08
AZ profit DMF 214,4947 213,9096 -0,27
Croatia osiguranje DMF 132,3329 131,8341 -0,38
Erste Plavi Expert DMF 155,8189 155,2603 -0,36
Erste Plavi Protect DMF 158,1098 158,0354 -0,05
Raiffeisen DMF 170,3462 169,0596 -0,76
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,0336 105,5559 -0,45
Auto Hrvatska ZDMF 119,3813 119,1430 -0,20
AZ Dalekovod ZDMF*** 205,6661 205,0905 -0,28
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,1523 200,6042 -0,27
AZ VIP ZDMF 216,9483 216,3570 -0,27
AZ ZABA 100,0296 99,9659 -0,06
AZ Zagreb ZDMF 157,6471 157,2614 -0,24
ZDMF cestarski fond 138,9749 138,6292 -0,25
ZDMF Croatia osiguranje 116,1210 115,7107 -0,35
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,9063 178,8160 -0,61
ZDMF HEP grupa 122,1667 121,7367 -0,35
ZDMF Hrvatskih autocesta 131,8211 131,5097 -0,24
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,1800 191,9609 -0,63
ZDMF Novinar 165,3236 164,2864 -0,63
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,7714 136,4506 -0,23
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 118,7172 118,3371 -0,32
ZDMF T-HT 155,9261 155,6426 -0,18
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.995 15.122 Tokyo/Nikkei 12.445 13.289 London/FTSE-100 6.254 6.299 Frankfurt/DAX 30 8.040 8.143
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale drugi dan zaredom, što je posljedica strahovanja ulagača da vodeće središnje banke u svijetu više neće voditi tako poticajnu monetarnu politiku kao dosad.
Dow Jones oslabio je 0,84 posto, na 14.995 bodova, a za toliko je pao i S&P 500, zaronivši na 1.612 bodova. Nasdaq indeks skliznuo je, pak, 1,06 posto, na 3.400 bodova.
Pad cijena dionica posljedica je nesigurnosti po pitanju monetarne politike Feda. Kupnjom državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno, američka središnja banka već dugo ubrizgava jeftin novac na financijska tržišta, što je glavni pokretač rasta cijena dionica.
Od prije tri tjedna, kada je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da bi se o smanjivanju tih programa kupnje obveznica moglo raspravljati na jednoj od idućih sjednica središnja banke, ulagači su uznemireni jer bi time tržište izgubilo veliku podršku.
„Ulagače zabrinjava mogućnost smanjenja poticajnih programa Feda i kako bi to utjecalo na tržište. Razina nesigurnosti posljednjih je tjedana strašno porasla, a percepcija o povećanju rizika mogla bi i velike igrače, kao što su fondovi, navesti na prodaju, što bi dodatno pritisnulo cijene dionica“, kaže Paul Zemsky, direktor u fondu ING Investment Management.
Na nesigurnost ulagača ukazuje snažan rast VIX indeksa Čikaške burze opcija. Taj tzv. 'indeks straha' porastao je jučer daljnjih 9 posto, na 18,6 bodova, dok je od početka tjedna skočio više od 20 posto. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica. S&P 500 indeks pao je 3,4 posto od 21. svibnja, kada je dosegnuo najvišu razinu u povijesti. Sada je samo 2 boda iznad 50-dnevnog pomičnog prosjeka, a pad ispod te razine mogao bi, kaže Zemsky, izazvati pojačanu prodaju dionica. Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 6,2 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,38 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,64 posto, na 6.299 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,96 posto, na 8.143 boda, a pariški CAC 0,44 posto, na 3.793 boda.
Zabrinutost da bi u prvom redu američka središnja banka još ove godine mogla smanjiti program poticajnih mjera za gospodarstva spustila je u četvrtak europske burzovne indekse a među najvećim je gubitnicima bio financijski sektor.
Londonski FTSE pao je 0,71 posto na 6.254 boda, frankfurtski DAX za 1,26 posto na 8.040 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,63 posto i iznosio 3.769 bodova.
Među najvećim je gubitnicima bio financijski sektor, uključujući osiguravatelje, upravitelje imovinom i bane, koji su u prosjeku oslabili 1,1 posto. Na tržište su utjecala pojačana očekivanja da će američki Fed ove godine ograničiti mjesečni priljev jeftinog novca.
Prijetnja viših prinosa na obveznice, posebice u gospodarstvima u nastajanju, zbog mogućeg zaoštravanja monetarne politike vodećih središnjih banaka u svijetu odrazila se na financijski sektor s obzirom na njegovu izloženost tržištima obveznica. Cijene dionica Aberdeen Asset Managementa pale su četiri posto.
"S obzirom na sadašnje stanje u gospodarstvu, među dužnosnicima se pojavila nelagoda zbog rasta cijena financijske imovine, pa su usmjerili pozornost na mogućnost postupnog ukidanja kvantitativnog ublažavanja", rekao je Ronald Doeswijk, glavni strateg u tvrtki Robecco.
"Stoga očekujem da će ubuduće signalizirati da je situacija još uvijek mješovita i da su još uvijek neutralni (u pogledu kvantitativnog ublažavanja), što bi moglo smanjiti nervozu na financijskim tržištima", kazao je Doeswijk. Slabi gospodarski podaci i nedostatak inflatornih pritisaka trebali bi odvratiti Fed od povlačenja poticaja prije kraja godine, procjenjuje.
Ulagači očekuju tijekom dana objavu američkih podataka o maloprodaji i tjednih podataka o zaposlenosti. Bilo kakav znak snage gospodarstva povećat će mogućnost ranijeg povlačenja poticaja. Cijene dionica banke Royal Bank of Scotland pale su za 5,8 posto nakon što je najavila odlazak izvršnog direktora Stephena Hestera.
Nervozu na tržištu je dodatno povećala politička nestabilnost u Grčkoj, gdje je započeo opći štrajk zbog "iznenadnog gašenja" državne televizije ERT. Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 6,35 posto na 12.445 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3315 1,339 1,3312
USD/JPY 94,14 96,08 93,78
GBP/USD 1,5661 1,5701 1,5642
USD/CHF 0,9226 0,9228 0,9128
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura spustio se danas na međunarodnim tržištima s najviših razina prema dolaru u posljednja gotovo četiri mjeseca, dok je jen bio na većem dobitku u okolnostima nastavljenih većih previranja na tržištima dionica uslijed neizvjesnosti oko monetarnih poticaja središnjih banaka.
Euro se donekle stabilizirao, na 1,3303 dolara, što znači da je na gubitku 0,24 posto u odnosu na zatvaranje u prethodnoj trgovini. Ranije je nakratko dosegnuo najvišu razinu u posljednja gotovo četiri mjeseca od 1,3390 dolara. Jedinstvena europska valuta oslabila je dva posto prema jenu i njome se trgovalo po 125,65 jena. Ranije se nakratko spustila i do 125,49 jena, što je njezina najniža razina od 16. travnja.
I dolar je izrazitije oslabio prema jenu, i to za 1,75 posto, na 94,33 jena. Nakratko se ranije bio spustio i do 93,75 jena, najniže razine od prve polovine travnja.
Jen je danas poskočio prema dolaru, na najviše razine od početka travnja kada je japanska središnja banka BOJ krenula s agresivnim ublažavanjem monetarne politike, a podršku mu je pružilo daljnje slabljenje japanskih dionica kada japanska valuta nerijetko dobiva na vrijednosti.
Nazapamćene mjere monetarne politike u Japanu, koje se provode od početka travnja, bile su dovele do jednosmjerne trgovine u kojoj su se kupovale japanske dionice a prodavala japanska valuta. U posljednje je vrijeme ipak snažan pad tokijskog dioničkog indeksa Nikkeija zbog neizvjesnosti u vezi monetarnih poticaja u SAD-u i japanskog oporavka ponovo okrenuo ulagače sigurnim utočištima, ponajprije jenu. Terminski indeksi tokijskih tržišta, čije je kretanje odnedavno u snažnoj korelaciji s kretanjem tečaja dolara prema jenu, također su pali oko dva posto, a pad dionica zabilježen je i na europskim tržištima. Analitičari kažu da je jen, koji obično dobiva na vrijednosti u vremenima previranja na financijskim tržištima, ojačao temeljem zabrinutosti da agresivne mjere premijera Shinza Abea tek trebaju potaknuti gospodarstvo i suzbiti deflaciju.
"Pad Nikkeija može se pripisati kombinaciji čimbenika", kazala je Jane Foley, viša valutna analitičarka u Rabobanci. Ukazala je i na mogućnost verbalne intervencije japanskih vlasti u slučaju prekomjernog jačanja jena.
Po ocjeni analitičara, japanskoj valuti podršku pruža i zazor ulagača od rizičnije imovine zbog zabrinutosti da bi američka središnja banka Fed mogla početi smanjivati monetarne poticaje gospodarstvu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12. 6. USLIB 0,13140 -0,003 0,19250 0,27225 0,41126 12. 6. EULIB 0,02786 0,003 0,06286 0,12643 0,22643
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 14. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4814 5,6145 8,7892 5,9541 6,0943 8,6040
*Izvor: HNB
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a spustio se ispod razine od 7,5 kuna, na kojoj je zadnji put bio u listopadu prošle godine.
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,26 posto te srednji tečaj eura iznosi 7,481419 kuna. Zadnji je put srednji tečaj eura bio ispod razine od 7,5 kuna na tečajnoj listi HNB-a utvrđenoj 11. listopada 2012.
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke ojačala i prema američkom dolaru za 0,59 posto te prema britanskoj funti za 0,64 posto, a oslabila je prema švicarskom franku za 0,02 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,094346 kuna, dolara 5,614573 kune i funte 8,789261 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 14. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b)
Prodajni tečaj za
devize c) Kupovni
tečaj za devize d)
Kupovni tečaj za
efektivu i čekove
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,5200 5,7887 9,0220 6,2240
OTP Banka Hrvatska 7,5334 5,7551 8,9860 6,2174
Štedbanka 7,5571 5,8043 8,9535 6,2082
Partner banka 7,5500 5,8021 8,9817 6,2466
Erste&Steiermarkische 7,5320 5,7750 9,0520 6,2560
Hrvatska poštanska banka 7,5350 5,8298 9,0995 6,3527
Splitska banka 7,5270 5,7849 9,0225 6,2391
Podravska banka 7,6579 5,8267 9,0154 6,2386
Istarska kreditna banka 7,5350 5,7900 9,0353 6,2893
Karlovačka banka 7,5440 5,8210 9,1124 6,3184
Croatia banka 7,5255 5,7392 8,9509 6,2052
Sberbank 7,5700 5,7886 9,0354 6,3076
Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,8122 9,0492 6,2732
Fina 7,5050 5,8298 9,0995 6,3527
Privredna banka 7,5400 5,8658 9,0191 6,3051
Centar banka 7,5405 5,7380 9,0089 6,2771
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5038 5,6314 8,8156 6,1126
Zagrebačka banka 7,5100 5,7093 8,8982 6,1386
OTP Banka Hrvatska 7,5200 5,7270 8,9244 6,1871
Štedbanka 7,5270 5,7355 8,8649 6,1468
Partner banka 7,5400 5,7600 8,9438 6,2253
Erste&Steiermarkische 7,5200 5,7433 9,0020 6,2212
Hrvatska poštanska banka 7,5250 5,7437 8,9650 6,2588
Splitska banka 7,5170 5,7147 8,9565 6,1843
Podravska banka 7,6572 5,7267 8,9754 6,2086
Istarska kreditna banka 7,5250 5,7350 8,9298 6,2588
Karlovačka banka 7,5330 5,7730 9,0372 6,2663
Croatia banka 7,5105 5,6999 8,8894 6,1686
Sberbank 7,5500 5,7606 8,9914 6,2772
Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,7121 8,9491 6,1731
Fina 7,4900 5,7437 8,9650 6,2588
Privredna banka 7,5300 5,7508 8,9298 6,2427
Centar banka 7,5300 5,7100 8,9650 6,2467
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,4589 5,5977 8,7628 6,0760
Zagrebačka banka 7,4100 5,5162 8,5973 5,9310
OTP Banka Hrvatska 7,4080 5,4969 8,6606 5,9504
Štedbanka 7,4140 5,5060 8,5103 5,9009
Partner banka 7,4300 5,4609 8,6313 5,9710
Erste&Steiermarkische 7,4200 5,4741 8,5802 5,9296
Hrvatska poštanska banka 7,4250 5,4742 8,5871 5,9358
Splitska banka 7,4170 5,5182 8,6484 5,9776
Podravska banka 7,4200 5,5119 8,6367 6,0159
Istarska kreditna banka 7,4200 5,4850 8,6398 5,9450
Karlovačka banka 7,4250 5,4860 8,5879 5,9547
Croatia banka 7,4230 5,4938 8,6565 5,9620
Sberbank 7,4500 5,5079 8,6574 6,0029
Hypo Group Alpe-Adria 7,4200 5,5119 8,6489 5,9729
Fina 7,4250 5,4742 8,5871 5,9358
Privredna banka 7,4300 5,4702 8,6659 5,9381
Centar banka 7,4305 5,5191 8,6310 5,9419
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,3950 5,4611 8,5114 5,8717
OTP Banka Hrvatska 7,3960 5,4633 8,5727 5,9079
Štedbanka 7,3844 5,4510 8,4252 5,8419
Partner banka 7,4200 5,4273 8,5976 5,9501
Erste&Steiermarkische 7,4100 5,4520 8,5370 5,9050
Hrvatska poštanska banka 7,4050 5,3920 8,4583 5,8468
Splitska banka 7,4070 5,4648 8,5824 5,9350
Podravska banka 7,4050 5,4419 8,5467 5,9659
Istarska kreditna banka 7,4100 5,4550 8,6222 5,9115
Karlovačka banka 7,4150 5,4410 8,5175 5,9059
Croatia banka 7,4081 5,4601 8,5950 5,9255
Sberbank 7,4300 5,4798 8,6135 5,9725
Hypo Group Alpe-Adria 7,4100 5,4118 8,5488 5,8728
Fina 7,4050 5,3920 8,4583 5,8468
Privredna banka 7,4200 5,4155 8,5793 5,8788
Centar banka 7,4200 5,4882 8,6134 5,9115
6. Prognoza Svjetske banke: RH ove godine još u recesiji, u 2014. rast
Za Hrvatsku, kao i za cijelu regiju, 2013. bit će još jedna teška godina, s očekivanim padom hrvatskog BDP-a na godišnjoj razini za 0,4 posto, no do kraja godine može se očekivati 'odljepljivanje' s dna, odnosno početak oporavka, koji bi u 2014. godini Hrvatskoj omogućio gospodarski rast za 1,5 posto, prognoza je Svjetske banke iz danas predstavljenog "EU11 Regular Economic Reporta".
Tako će prema prognozama Svjetske banke samo tri zemlje područja EU11 (nove članice EU-a i Hrvatska) i ove godine biti u recesiji, i to Slovenija, Češka i Hrvatska, u kojoj se pad BDP-a nastavlja petu godinu zaredom.
Takva gospodarska kretanja u Hrvatskoj dovela su do dodatnog pogoršanja stanja na tržištu rada, kazala je viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, istaknuvši da su time stopa nezaposlenosti, ali i sve niža stopa participacije na tržištu rada, došle na kritičnu razinu. No, dodala je, broj zaposlenih u prvom tromjesečju ove godine povećan je prema lani, pa se može reći da se priljev u nezaposlenost stabilizira, iako ostaje zabrinjavajuća činjenica da raste nezaposlenost mladih, uprkos mjerama Vlade usmjerenim upravo na njih.
Među pozitivnim kretanjima u 2012. Mađarević Šujster je istaknula činjenicu da je po prvi put zabilježen suficit na tekućem računu bilance plaćanja, no, upozorava, to nije posljedica velikog rasta izvoza, već rezultat znatne kontrakcije uvoza zbog manje osobne potrošnje i nižih investicija, zbog kojih pada uvoz kapitalnih dobara.
Također, kazala je, naziru se blagi znakovi oporavka iz najdublje krize - graditeljstvo bilježi lagani oporavak unazad dva kvartala, industrijska se proizvodnja 'odlijepila od dna' i ne očekuje se njena dodatna kontrakcija.
No istodobno javni dug nastavlja kontinuirani rast od 2008. i sada iznosi gotovo 70 posto BDP-a, ako se u njega ubroje i jamstva, odnosno bez njih je blizu razine od 60 posto BDP-a, koja je i zakonom o proračunu određena kao granica koja se ne smije prijeći. Zbog toga je nužno ojačati fiskalnu konsolidaciju, posebice na rashodovnoj strani.
Iz Svjetske banke stoga Hrvatskoj preporučuju nastavak fiskalne konsolidacije, a Mađarević Šujster je pritom istaknula socijalna davanja, koja su na razini od oko 3 posto BDP-a, što je više nego u nekim bogatijim članicama EU. Prema procjenama Svjetske banke ta davanja u Hrvatskoj dopiru do svega 10 posto potrebitih, što daje prostora za njihovu učinkovitiju raspodjelu.
Također, dodala je, treba iskoristiti EU fondove za financiranje kapitalnih izdataka, no pri tome treba voditi računa da je potrebno kreirati fiskalni prostor za njihovu apsorpciju, jer je za pretfinanciranje i kofinanciranje projekata iz EU fondova godišnje potrebno oko 1 posto BDP-a.
Mjerama koje predlaže Svjetska banka Hrvatska bi trebala vratiti svoj investicijski kreditni rejting i iskoristiti povoljnu situaciju na svjetskom financijskom tržištu, na kojem uslijed monetarnog popuštanja u 2012. ima puno novca pod povoljnim uvjetima, no to neće dugo potrajati, kazala je Mađarević Šujster.
7. Vlada: za sanaciju gubitaka HZZO-a 2,53 milijarde kuna
Vlada je danas donijela odluku o sanaciji gubitaka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državnog proračuna za prošlu godinu u ukupnom iznosu od 2,53 milijarde kuna.
HZZO je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine iskazao manjak prihoda od 1,28 milijardi kuna. Stanje ukupnih obveza na dan 31. prosinca 2012. iznosilo je 5,66 milijardi kuna, ali sanacijom zdravstvenih ustanova dio HZZO-ovih obveza će se smanjiti, jer su ustanove dužne isknjižiti svoja potraživanja prema Zavodu, rečeno je na Vladi. Iznos od 2,53 milijarde kuna predstavlja stanje obveza koje HZZO treba platiti prema ugovornim subjektima i time svesti rok plaćanja na 60 dana.
Razlika između iskazanog viška rashoda u odnosu na primitke i obveza iznad roka plaćanja od 60 dana iznosi 1.247.217.361 kunu, tako da je ukupan iznos za sanaciju 2.534.040.911 kuna.
Najveći dio obveza odnosi se na obveze za lijekove, jer je njihov ugovoreni rok plaćanja 180 dana, a za druge obveze rok plaćanja je sveden na 60 dana, kaže ministar financija Slavko Linić.
Dodaje da je novac za sanaciju osiguran zaduženjem države kod domaćih banaka u iznosu od 3,3 milijarde kuna, a prvi dio sredstava bit će uplaćen već ovoga tjedna.
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim se predlaže obvezno zdravstveno osiguranje djece do navršene 18. godine života kao zasebne kategorije osiguranih osoba, neovisno o tome imaju li ili ne nositelje obveznog zdravstvenog osiguranja preko kojeg bi ostvarili pravo na obvezno osiguranje kao članovi obitelji osiguranika.
Uvodi se i obvezno zdravstveno osiguranje redovitih učenika i studenata iznad 18. godine koji se školuju u državama članicama EU-a, kao i preventivna zdravstvena zaštita osiguranih osoba starijih od 65. godina i preventivna zaštita osiguranih osoba s invaliditetom iz registra osoba s invaliditetom.
Zastupnicima je upućen i prijedlog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj.
8. Vlada predložila povećanje iznosa osiguranih depozita na 100.000 eura
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Zakona o osiguranju depozita kojim se visina osiguranog depozita svakog pojedinog deponenta, sukladno zakonodavstvu Europske unije, povećava sa 400 tisuća kuna na kunsku protuvrijednost od 100.000 eura.
"Tim povećanjem dodatno se doprinosi zaštiti depozita vjerovnika, očuvanju povjerenja u financijski sustav i većoj stabilnost na financijskom tržištu", kaže ministar financija Slavko Linić.
Vlada predlaže i brisanje odredbe važećeg zakona kojom se predviđa da se sredstva Fonda osiguranja depozita mogu, između ostaloga, sastojati i od sredstava prikupljenih zaduživanjem kod Hrvatske narodne banke, jer je zabranjeno kreditiranje javnog sektora od strane središnje banke. Ta je zabrana propisana Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, podsjeća ministar Linić.
Prema Vladinu prijedlogu, sredstva Fonda osiguranja depozita neće biti moguće ulagati u vrijednosne papire Republike Hrvatske, Hrvatske narodne banke, država članica Europske unije i ostalih država članica OECD-a, jer to nije u skladu s europskim zakonodavstvom.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821