ZAGREB - Transatlanski sporazum o trgovini i investicijama mogao bi, ako bude postignut, rezultirati značajnim gospodarskim dobicima za SAD i Europsku uniju, pa tako i za Hrvatsku, koja će 1. srpnja postati punopravnom članicom EU-a, istaknuto je na poslovnom doručku Američke gospodarske komore danas u hotelu Westin. Sporazum, kojem je cilj ukloniti prepreke trgovini i investicijama, mogao bi donijeti 119 milijardi eura godišnje koristi Europskoj uniji, te 95 milijardi eura godišnje tržištu SAD-a, kazao je Andreas Galanakis, direktor za politiku u Američkoj trgovinskoj komori pri EU. Sporazum o trgovini i investicijama između SAD-a i EU-a trebao bi ukloniti carine i granične prepreke u trgovini robama, liberalizirati trgovinu uslugama, povećati ulaganja, stimulirati inovacije, ojačati tržišta kapitala, olakšati kretanje ljudi, te potaknuti regulatornu suradnju. Iako je SAD tek 10. trgovinski partner Hrvatske, koristi od sporazuma trebale bi imati i hrvatske kompanije, koje će od 1. srpnja postati dio europskog tržišta, istaknuo je Denis Čajo, predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku.
FRANKFURT - Europska središnja banka ima prostora za daljnje smanjenje kamatnih stopa, s obzirom da je inflacija ispod ciljanih razina, a gospodarstvo eurozone ranjivo, kazao je Peter Praet, član Izvršnog odbora ECB-a. Na sjednici u svibnju čelnici ECB-a odlučili su smanjiti ključnu kamatu na rekordno niskih 0,5 posto kako bi potaknuli kreditiranje i rast gospodarstva. Poručili su tada i da će uvesti dodatne mjere ako to bude potrebno, no na sjednici u lipnju nisu najavili ništa novoga, premda je gospodarstvo eurozone u recesiji, a nezaposlenost i dalje raste. "Ima prostora za djelovanje standardnim mjerama. Rasprava o takvim mjerama vrlo je bogata i zanimljiva", kazao je Praet u utorak na predavanju u Frankfurt School of Finance. Taj prostor, dodao je, središnjoj banci otvara niska inflacija. Stopa inflacije u eurozoni trenutačno iznosi 1,4 posto, pa je i dalje znatno ispod ECB-ove ciljane razine od blizu 2 posto. Praet je rekao da je inflacija slaba, dok je gospodarstvo eurozone i dalje u osjetljivoj situaciji, pri čemu raste rizik od njegovog većeg pada.
BRUXELLES - Industrijska proizvodnja u eurozoni u travnju ove godine uvećana je za 0,4 posto na mjesečnoj razini, pokazuju novi podaci statističkog ureda Eurostata, no njezin je rast ponešto usporio u odnosu na ožujskog 0,9-postotnog rasta. Ta je vijest ipak ugodno iznenadila tržišta, budući da je prema procjenama ekonomista iz Reutersove ankete u prosjeku očekivan pad od 0,2 posto. Rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj je razini usporio ponajprije zbog pada proizvodnje energenata i trajnih potrošačkih roba, pokazali su podaci. Njemačka je izvijestila o rastu industrijske proizvodnje za 1,2 posto u travnju na mjesečnoj razini, a rastu se vratila i industrijska proizvodnja u Francuskoj, ojačavši za 2,3 posto u odnosu na ožujak. No industrijska proizvodnja u Italiji je pala 0,3 posto, što je njezin treći uzastopni pad na mjesečnoj razini. Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja u eurozoni u ovogodišnjem je travnju smanjena za 0,6 posto. Njezin pad ipak je na godišnjoj razini osjetno usporen, budući da je u ožujku industrijska proizvodnja pala 1,4 posto, pokazuju revidirani podaci
STRASBOURG - Europski parlament izglasao je velikom većinom glasova u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu pozitivno mišljenje o imenovanju Nevena Mimice za povjerenika Europske komisije za zaštitu potrošača. Potpredsjednik hrvatske vlade dobio je potporu 565 zastupnika, protiv ih je bilo 64 i jednako toliko suzdržanih. Glasovanje je bilo tajno. Nakon pozitivnog mišljenja Europskog parlamenta Mimičino imenovanje treba još formalno potvrditi Vijeće Europske unije. U ime Komisije rezultat glasovanja o Mimici pozdravio je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, koji je bio nazočan na plenarnoj sjednici. Mimica je 4. lipnja uspješno prošao saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, koji su preporučili pozitivnog mišljenje za prvog hrvatskog povjerenika u Europskoj komisiji. Mimica će dužnost preuzeti 1. srpnja, na dan ulaska Hrvatske u EU-u. Hrvatska je vlada Mimicu kandidirala za povjerenika, a predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso prihvatio je tu kandidaturu i Mimici dodijelio resor zaštite potrošača.
BUDIMPEŠTA - Mađarska će Hrvatima otvoriti svoje tržište rada nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, a službena vladina odluka o tome očekuje se u drugom dijelu lipnja, objavio je mađarsko ministarstvo gospodarstva. Hrvatima trenutno treba radna dozvola za rad u Mađarskoj, a posljednji statistički podaci pokazuju da je u upotrebi 229 takvih dozvola. S druge strane, u Hrvatskoj je prošle godine bilo registrirano 112 mađarskih radnika. Temeljem tih podataka, objavilo je mađarsko ministarstvo, Mađarska nije potencijalno ciljana zemlja hrvatskim radnicima. Mađarska se ovom odlukom pridružila Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji i Litvi, koje su službeno objavile da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima. Ograničenja za hrvatske radnike najavile su Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija. Ostale zemlje EU-a još nisu službeno objavile svoju odluku.
LJUBLJANA - Odbor za rad, obitelj i socijalna pitanja slovenskog parlamenta podržao je u srijedu, bez ijednog glasa protiv, vladin prijedlog zakona po kojemu će tržište rada u Sloveniji za radnike iz Hrvatske ostati zatvoreno i nakon ulaska Hrvatske u EU. Vlada je zakonski prijedlog utemeljila podatkom da je u Sloveniji nezaposlenost u kritičnom porastu pa je na zavodu za zapošljavanja prijavljeno oko 124.000 osoba, a stopa nezaposlenosti najviša od 1993. Uz to, slovensko ministarstvo za rad i socijalnu politiku navelo je da je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti skoro 22 posto, pa bi otvaranje tržišta rada za hrvatske radnike smanjilo izglede za zapošljavanje slovenskih državljana. Za zakon po kojemu će se hrvatski državljani još najmanje dvije godine, do kraja lipnja 2015., u Sloveniji moći zapošljavati samo uz radnu dozvolu, kao do sada, glasovalo je svih 17 članova odbora, a nitko nije glasovao protiv.
LJUBLJANA - Slovenska politika će preko Nove Ljubljanske banke (NLB) imati velik utjecaj na odluku vlasnika Mercatora hoće li svoje dionice prodati koncernu Agrokor, no vlada premijerke Alenke Bratušek svoju poziciju o tome u sadašnjem trenutku ne želi otkrivati, navode slovenski mediji. NLB-u je kao najvećoj banci u državi u utorak na skupštini dioničara odobrena dokapitalizacija do iznosa 500 milijuna eura, što je više nego što je predlagao stari nadzorni odbor koji je smijenjen, a dobro obaviješteni izvori tvrde da je svih sedam članova novog nadzornog odbora potvrdila sama premijerka, navodi u srijedu ljubljansko "Delo". Budući da je vlasnik NLB-a država, ona će preko nadzornog odbora odlučivati i o upravi koju od lani vodi direktor Janko Medja. Pozicija Medje sada je neizvjesna, a politika će preko nadzornog odbora odlučivati i o sudbini prezaduženih poduzeća koja su stranke NLB-a, ali i o prodaji NLB-ovih 10 posto dionica Mercatora, pa nove članove nadzornog odbora vjerojatno očekuju lobiranje i pritisci kojima će se testirati njihova stručnost i nezavisnost, kako se to događalo i ranije, navodi "Delo".
MILANO - Talijanski osiguravateljski div Generali objavio je u srijedu procjenu da će na ime pokrića šteta nastalih zbog poplava u središnjoj Europi, Njemačkoj i Austriji trebati izdvojiti 100 milijuna eura. Kako se dalje navodi u priopćenju, Generali je sastavio skupine stručnjaka koje će pomagati njegovim klijentima na područjima najviše pogođenim razornim poplavama. Samo u Češkoj, koju je pogodilo vrlo loše vrijeme, očekuje se oko 40.000 odštetnih zahtjeva, poručuje talijanski osiguravatelj.
CANBERRA - Njemačka tvrtka Volkswagen objavila je u srijedu da će u Australiji opozvati gotovo 26.000 vozila zbog potencijalnih problema sa mjenjačem. Volkswagen će u Australiji opozvati modele Golf, Jettu, Passat, Polo i Caddy proizvedene između lipnja 2008. i rujna 2011. Opoziv se odnosi na 25.928 vozila opremljenih 7-stupanjskim mjenjačem (DQ200) s dvostrukom spojkom (DSG) nakon što su se vlasnici žalili na kvarove prijenosa i motora koji su uzrokovali gubitak snage. "U izoliranim slučajevima, elektronički kvar na upravljačkoj jedinici unutar mjenjačke kutije može dovesti do prekida u napajanju," navodi se u priopćenju. Volkswagen je prošlog mjeseca opozvao oko 91.000 automobila u Japanu, navodeći potencijalne probleme sa mjenjačem, što je dovelo do povlačenja vozila i u Kini. Problemi nastaju zbog tople i vlažne klime, ekstremnog zagušenog prometa te zagađenja tipičnih za neke azijske gradove. U prošloj je godini Volkswagen prodao 3,17 milijuna vozila u azijsko-pacifičkoj regiji, od čega 2,81 milijun u Kini.
WASHINGTON - Tri najveće američke internetske kompanije zatražile su od američke vlade da im omogući veću transparentnost u vezi njezinog zahtjeva za zaštitu nacionalne sigurnosti, u pokušaju da se opravdaju nakon medijskih izvješća da su bile voljni partneri u davanju podataka svojih korisnika obavještajnim agencijama. Google je s takvim zahtjevom prvi izašao u javnost, objavivši otvoreno pismo u kojem traži od američkog ministarstva pravosuđa dozvolu da objavi broj i opseg podataka koje su od tvrtke zahtijevale obavještajne agencije, uključujući i povjerljive zahtjeve u sklopu programa obavještajnog nazora inozemstva (FISA). Potom su i Microsoft i Facebook objavili slična priopćenja, poduprijevši takav zahtjev Googlea. Tri kompanije, i još nekoliko drugih, našle su se u središtu pozornosti nakon što su prošloga tjedna The Guardian i Washington Post pisali o njihovoj ulozi u programu prikupljanja podataka pod imenom Prism, koji provodi američka Nacionalna agencija za sigurnost.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim burzama cijene dionica danas su se oporavile, nakon dva dana gubitaka, pri čemu su najviše na dobitku bile dionice njemačke medijske grupacije Kabel Deutschland i lanca trgovina odjećom Inditex. Londonski FTSE oko 13,00 sati bio je u plusu 0,13 posto na 6.348 bodova, frankfurtski DAX 0,04 posto na 8.225 bodova, a pariški CAC 0,55 posto na 3.831 bod. Cijena dionice Inditexa porasla je 3,2 posto, nakon što je tvrtka objavila da očekuje stabilno poslovanje u 2013. godini. Dionica Kabel Deutschlanda, pak, poskupjela je 8,4 posto, zahvaljujući preliminarnoj ponudi za preuzimanje koju je dala britanska telekomunikacijska grupa Vodafone. Ipak, mnogi ulagači nisu skloni kladiti se na kratkoročne dobitke na dioničkim tržištima zbog procjene da bi tržište moglo još oslabiti ukoliko Fed smanji program poticajnih monetarnih mjera. "Smanjivanje poticaja Fed-a svakako je na dnevnom redu. Tržište počinje shvaćati da će poticajima u nekom trenutku doći kraj", rekao je Peter Rice iz tvrtke Logic Investments.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica i jutros pale, drugi dan zaredom, jer se ulagači plaše da vodeće središnje banke neće uvoditi dodatne poticajne monetarne mjere, premda najveća svjetska gospodarstva nisu još čvrsto na putu oporavka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,2 i 0,7 posto. Na burzama u Šangaju i Hong Kongu danas se zbog blagdana ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u šest i pol mjeseci. Azijska tržišta slijede jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu i europskim burzama, što je posljedica strahovanja da će američki Fed uskoro smanjiti poticajne monetarne programe koji su dugo podržavali rast cijena dionica. Da su nakon višegodišnjeg tiskanja svježeg, jeftinog novca središnje banke možda stale na kočnicu, pokazuje jučerašnja odluka Bank of Japan da monetarna politika do daljnjeg ostaje nepromijenjena.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše da se bliži kraj ere izuzetno labave monetarne politike kojom su vodeće središnje banke u svijetu dugo vrijeme podržavale tržišta kapitala. Dow Jones oslabio je 116 bodova, ili 0,76 posto, na 15.122 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,02 posto, na 1.626 bodova, a Nasdaq indeks 1,06 posto, na 3.436 bodova. Na samom početku jučerašnjeg trgovanje cijene su dionica pale više od 1 posto. Polovicom sastanka indeksi su ponešto smanjili gubitke, a do kraja trgovanja su dublje zaronili u negativno područje. Nestabilnost na tržištu vlada već tjednima zbog straha da će američki Fed uskoro smanjiti poticajne monetarne programe. Ulagače je jučer dodatno zabrinula odluka čelnika japanske središnje banke da do daljnjeg monetarna politika ostaje nepromijenjena. U travnju je Bank of Japan prihvatila poticajne mjere kojima će na financijska tržišta u iduće dvije godine ubrizgati 1.400 milijardi dolara i poručila da će dodatno olabaviti monetarnu politiku, ako to bude potrebno.