NEW YORK - Većina poslodavaca diljem svijeta nije sigurna hoće li zapošljavati nove radnike u razdoblju od srpnja do rujna zbog mlake osobne potražnje, pokazalo je tromjesečno istraživanje grupe za posredovanje u zapošljavanju Manpower. Manpower je anketirao poslodavce u 42 gospodarstva i utvrdio da u 31 zemlji i teritoriju planiraju zapošljavati nove radnike u sljedećem tromjesečju. U prethodnom tromjesečnom istraživanju takve su namjere iznijeli poslodavci u 32 zemlje odnosno teritorija. U odnosu na prethodno tromjesečje namjere zapošljavanja pojačane su 17 zemalja, uključujući Španjolsku, Grčku i SAD, dok su u četiri gospodarstva ostale nepromijenjene a oslabile su u njih 21, uključujući Francusku, Kinu i Indiju. U Europi zapošljavanje stagnira, uz veću nesigurnost među poslodavcima, navodi se. Ipak postoje pojedini pozitivni pokazatelji u regiji, uključujući Grčku gdje su se izgledi za zapošljavanje poboljšali četvrto tromjesečje zaredom, iako uz i dalje negativnu ukupnu prognozu. Manjak kvalificirane radne snage i dalje je problem u cijelom svijetu. Čak 35 posto poslodavaca naglašava da ima teškoća sa zapošljavanjem zbog neprimjerenih kvalifikacija, najviše nakon 2007.
LJUBLJANA - Koncern Agrokor spreman je vlasnicima Mercatora ponuditi 120 eura za dionicu, 10 eura više od svoje obvezujuće ponude od 110 eura koju je početkom svibnja istaknuo u obvezujućoj ponudi, prenosi Slovenska tiskovna agencija STA neslužbene informacije. Agrokor je prije dvije godine za dionicu Mercatora nudio 221 euro, a sadašnja kotacija dionice na Ljubljanskoj burzi nešto je ispod 90 eura. O suglasnosti za prodaju svojih dionica u petak će odlučivati nadzorni odbor Pivovarne Laško (PL), najveći pojedinačni vlasnik slovenskog trgovačkog lanca, no direktor PL-a Dušan Zorko u utorak nije želio komentirati informacije da je u pregovorima Agrokor povećao svoju prvotnu ponudu. S Agrokorom se vode pregovori, a da bi se zaključili i realizirali na dogovor bi trebali pristati svi vlasnici dionica okupljeni u prodajnom konzorciju, upozorava Zorko. U konzorciju su Pivovarna Laško, Pivovarna Union, Nova Ljubljanska banka (NLB), Nova Kreditna banka Maribor (NKBM), Gorenjska banka, Prvi faktor - Faktoring, Radenska, Banka Koper, banka Hypo Alpe-Adria, Nacionalna finančna družba NFD, Banka Celje in NFD holding.
LJUBLJANA - Nadzorni odbor Pivovarne Laško (PL) u petak će odlučivati o tome hoće li dati suglasnost za sklapanje kupoprodajnog ugovora između većinskih vlasnika Mercatora i Agrokora po kojemu bi hrvatski koncern preuzeo najveći slovenski trgovački lanac, a u pregovorima vlasnika Mercatora i Agrokora koji su u zaključnoj fazi još je nekoliko dilema, iako se vode ozbiljno i profesionalno, navodi ljubljansko "Delo". S 23,34 posto Mercatorovih dionica PL je najveći pojedinačni vlasnik Mercatora u prodajnom konzorciju, koji uglavnom čine banke i fondovi, a sazivanje nadzornog odbora PL-a moglo bi biti znak da je Agrokor možda spreman povećati svoju obvezujuću ponudu od 110 eura po dionici koju je ponudio sredinom svibnja, kako je to prodajnom konzorciju u završnim pregovorima s Agrokorom naložio predsjednik nadzornog odbora PL-a Vladimir Malenkovič, objavljuje vodeći slovenski list. List dodaje da se u Pivovarni Laško o mogućem povećanju Agrokorove ponude ili dodatnim pregovorima nije ništa moglo službeno doznati.
KARLSRUHE - Predsjednik njemačkog ustavnog suda naglasio je u utorak kako neće dopustiti da uspjeh programa otkupa državnih obveznica zaduženih zemalja koji je kreirala Europska središnja banka utječe na odluku o njegovoj usklađenosti s njemačkim ustavom. Sud će na dvodnevnoj raspravi saslušati prigovore više od 35 tisuća Nijemaca koji smatraju da se tim ECB-ovim programom zapravo 'na mala vrata' financiraju zadužene zemlje eurozone, čime bi se kršio njemački ustav. Predsjednik ECB-a Mario Draghi predstavio je takozvani program izravnih monetarnih transakcija (OMT) prošle godine, na vrhuncu strahovanja od raspada eurozone. Nedavno ga je nazvao "vjerojatno najuspješnijom mjerom monetarne politike u novije vrijeme". Jutros je pak na samom početku rasprave u sjedištu njemačkog ustavnog suda u Karlsruheu predsjednik suda Andreas Vosskuhle upozorio da uspjeh ECB-ova programa neće igrati "nikakvu ulogu" pri ocjenjivanju njegove usklađenosti s njemačkim ustavom.
LISABON - Kako bi pomogao u spašavanju lokalnih poduzeća, recesijom pogođen Portugal pokušava ih potaknuti da popune gotovo prazne blagajne uvrštavanjem svojih dionica u burzovne kotacije. Otkada je Portugalu u svibnju 2011. odobrena međunarodna pomoć od 78 milijardi eura, bankovno kreditiranje malih i srednjih poduzeća je presušilo, slično kao i u drugim posrnulim zemljama eurozone. Stoga vlada u Lisabonu želi pridobiti poduzeća da ponude svoje dionice na burzi. Poduzetnici pak nisu voljni dati na uvid svoje računovodstvene knjige kako bi privukli kapital, što je uvjet za uvrštenje dionica u burzovnu kotaciju, a razlog su njihove nevoljkosti još svježa sjećanja na veliki val nacionalizacija od prije četiri desetljeća. U Lisabonu su u u međuvremenu počeli raditi na planu za koji se nadaju da će ih potaknuti da se predomisle - odlučili su im ponuditi porezne olakšice. "Bitno je da se poboljša i diversificira financiranje naših kompanija", kazao je nedavno ministar gospodarstva Alvaro Santos Pereira, dodavši da vlada također pokušava pomoći kompanijama da srežu ogromne dugove.
ATENA - Povlačenje ruskih ulagača u zadnji tren iz procesa privatizacije vodećeg grčkog dobavljača plina moglo bi zadati snažan udarac zacrtanim privatizacijskim prihodima grčke vlade za ovu godinu i dovesti u pitanje upravljanje posljedičnim manjkom u idućih šest mjeseci. Ruski plinski div Gazprom odustao je u ponedjeljak od podastiranja ponude za grčkog državnog distributera plina DEPA, navodeći kao razlog zabrinutost za financijsku održivost kompanije. Budući da je Gazprom bio jedini očekivani ponuđač, javni natječaj automatski je propao i morat će biti ponovno raspisan. Grčka vlada očekivala je da će prodajom DEPA-e prikupiti najmanje 700 milijuna eura, što je otprilike četvrtina novca koji Grčka mora prikupiti privatizacijom u ovoj godini prema ciljevima utvrđenim u sklopu zajedničkog paketa pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Vijest o odustajanju Rusa vremenski se poklopila s boravkom izaslanstva 'trojke' međunarodnih kreditora - Europske unije, MMF-a i Europske središnje banke (ECB) - koji moraju ocijeniti napredak Grčke u provedbi mjera štednje i strukturnih reformi. O ocjeni kreditora ovisi isplata nove tranše kredita Grčkoj od 3,3 milijarde eura, odobrena u svibnju.
BEČ - Austrijska banka Raiffeisen Bank International (RBI) otvorila je prvu podružnicu u Hong Kongu manje od tri tjedna nakon ostavke izvršnog direktora Herberta Stepica koja je razotkrila podjele oko bančine politike širenja u inozemstvu. Izvori u banci tvrde da su dvojbe lokalnih austrijskih zajmodavaca s kontrolnim udjelom u banci u pogledu njezina širenja u inozemstvu pomogle ubrzati Stepicev prošlomjesečni odlazak s dužnosti izvršnog direktora zbog istrage o mogućoj kupovini nekretnina u Singapuru putem offshore kompanija, navodi Reuters. Drugi po veličini zajmodavac u srednjoj i istočnoj Europi, nakon UniCreditove Bank Austria, imao je predstavništvo u Hong Kongu od 1980., koje od jučer ima status podružnice a zapošljava 12 djelatnika. "RBI namjerava iskoristiti poziciju Hong Konga, globalnog financijskog središta, kako bi proširio poslovanje u Aziji i udovoljio sve većoj potražnji klijenata u Austriji, te srednjoj i istočnoj Europi (CEE) za financijskim uslugama u toj regiji. Posebni fokus bit će na klijentima koji planiraju proširiti poslovanje ili otvoriti predstavništvo u Hong Kongu", stoji u priopćenju. RBI ima podružnice i u Xiamenu i u Pekingu a od 1998. i u Singapuru.
FRANKFURT - Njemački inženjerski div Siemens planira u idućih nekoliko godina ukinuti još tisuću radnih mjesta u energetskom odjelu, izvijestio je Frankfurter Allegemeine Zeitung (FAZ) u izdanju od utorka. U početnoj fazi kompanija će ukinuti 340 radnih mjesta u pogonima odjela za energetska rješenja u Erlangenu i Offenbachu, piše FAZ. "Time Siemens reagira na pad narudžbi u Europi", dodaje se u članku. U sljedećoj fazi kompanija će ukinuti još 650 radnih mjesta na istim lokacijama i paralelno otvoriti nova u Južnoj Koreji kako bi ojačala svoju poziciju u Aziji. U Siemensu nisu odmah bili dostupni za komentar. Već u prosincu konglomerat je najavio ukidanje 1.100 radnih mjesta u energetskom odjelu u matičnoj Njemačkoj. Cilj im je uštedjeti šest milijardi eura troškova do 2014.
PARIZ - Francuska Uprava za civilno zrakoplovstvo u utorak je izvijestila kako je danas diljem zemlje otkazano 1800 letova zbog štrajka kontrolora letenja koji se protive planovima Europske komisije o liberalizaciji tog sektora. Glasnogovornik Uprave za civilno zrakoplovstvo (DGAC) potvrdio je informaciju o otkazivanju 1800 letova u zemlji u kojoj ih se svakodnevno realizira ukupno 7650. Štrajk je organiziran u objema međunarodnim pariškim lukama - u Roissyju i Orlyju, ali i u zračnim lukama Nici, Marseilleu, u Toulouseu, Lyonu i Bordeauxu. Glasnogovornik je također kazao da je situacija u zračnim lukama mirna s obzirom na to da su poduzete odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo upravljanje zračnim prometom, prenijele su agencije. DGAC od zračnih luka traži da broj letove tijekom štrajka, koji će trajati do četvrtka, smanji za 50 posto. Putnicima se savjetuje da kontaktiraju zrakoplovne tvrtke prije polaska u zračne luke.
LONDON - Cijene nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 104 dolara za barel nakon što je najveći potrošač SAD gotovo udvostručio procjenu rezervi nafte iz škriljca, i to u kontekstu usporavanja potražnje iz Kine. Cijene barela nafte pale su na londonskom tržištu 27 centi, na 103,68 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje, od 95,62 dolara. Proizvodnja nafte iz škriljca u Sjedinjenim Državama poskočila je zahvaljujući razvoju novih tehnologija bušenja, omogućivši ekploataciju u nalazištima širom najvećeg svjetskog potrošača nafte. Američka vlada sada procjenjuje rezerve nafte u škriljcu na 58 milijardi barela, u odnosu na dosda procijenjene 32 milijarde barela. "Po svemu sudeći, opskrba iz zemalja koje nisu članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) rast će ove godine više od milijun barela dnevno", procjenjuje Carsten Fritsch iz Commerzbanka. "Ako se potražnja ne oporavi, i dalje ćemo bilježiti višak u opskrbi na tržištima, što navodi na pretpostavku da se cijene nafte neće uskoro oporaviti", dodaje.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer ulagače zabrinjava slabost najvećih svjetskih gospodarstava i moguće smanjenje monetarnih poticaja u SAD-u, dok je dolar oslabio prema jenu jer japanska središnja banka nije najavila dodatne mjere kojima bi stabilizirala tržište obveznica. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,7 i 1 posto. U Australiji su cijene dionica porasle oko 0,3 posto, dok se na burzi u Šangaju zbog blagdana ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,9 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u šest i pol mjeseci. Nesigurnost na tržištima posljedica je strahovanja ulagača da će američki Fed smanjiti poticajne monetarne programe, zbog čega bi tržišta ostala bez podrške koja već dugo vremena potiče rast cijene dionica. No najveća svjetska gospodarstva nisu u najboljoj formi. Eurozona je u recesiji, a Japan je iz nje tek izašao. Američko gospodarstvo ne raste toliko brzo koliko bi ulagači željeli, dok svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta kineskog gospodarstva. Pitanje je može li se trend rasta cijena dionica održati.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak, nakon vrlo opreznog trgovanja, burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, a ulagače nije oraspoložilo ni povećanje izgleda za kreditni rejting SAD-a s negativnih na stabilne. Dow Jones oslabio je 9 bodova, ili 0,06 posto, na 15.238 bodova, a S&P 500 indeks 0,03 posto, na 1.642 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,13 posto, na 3.473 boda. Ulagači su vrlo oprezni dok se nagađa kada bi američka središnja banka mogla smanjiti poticajne monetarne programe, koji već dugo vremena podržavaju tržište. U petak su cijene dionica snažno porasle jer su podaci o zaposlenosti pokazali da gospodarstvo nije baš u najboljoj formi, pa bi Fed i dalje trebao voditi labavu monetarnu politiku. Ulagači su vrlo oprezni, pa ih jučer nije ohrabrilo ni priopćenje iz rejting agencije Standard & Poor's o povećanju izgleda za kreditni rejting SAD-a s negativnih na stabilne. Ta je agencija smanjila rejting SAD-a s vrhunskog, trostrukog A na 'AA+' u ljeti 2011. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja.