LJUBLJANA - Slovenska vlada potvrdila je danas zakonski prijedlog prema kojemu će slovensko tržište rada za radnike iz Hrvatske ostati zatvoreno u prijelaznom razdoblju od dvije godine i nakon što Hrvatska uđe u EU. Vlada je zakonski prijedlog poslala u parlament na usvajanje po hitnoj proceduri kako bi mogao stupiti na snagu s 1. srpnja kada Hrvatska uđe u EU. Na osnovi zakona, hrvatski građani koji bi tražili posao u Sloveniji trebali bi radne dozvole i na njih bi se primjenjivali isti propisi kao i za radnike iz država izvan EU, kazala je na konferenciji za novinare ministrica rada Anja Kopač. Dodala je da se slovenska vlada na tu mjeru odlučila zbog gospodarske situacije u Sloveniji, u kojoj je zbog krize broj nezaposlenih u porastu, ali i zbog velikog broja nezaposlenih u susjednoj Hrvatskoj, jer je u dijelovima Hrvatske koji gravitiraju prema Sloveniji, po njenim podacima, oko 100.000 nezaposlenih. Dodala je da se radi o racionalnom potezu kako se ne bi zaoštrila situacija na slovenskom tržištu rada jer se domaćim radnicima daje prednost, a ne o zaoštravanju prema Hrvatskoj te da ne očekuje da će Hrvatska za slovenske radnike uvesti recipročne mjere. Broj Hrvata koji u Sloveniji trenutačno radi na osnovi izdanih radnih dozvola je oko 5.000, rekla je Kopač.
MOSTAR - Mostarska kompanija Aluminij od 17. lipnja započet će s postupnim gašenjem svih pogona, jer su njihovi gubitci premašili 104 milijuna maraka ili oko 52 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca zabilježeni su najlošiji rezultati u njezinoj 30-godišnjoj povijesti zbog visoke cijene električne energije, priopćeno je danas iz te tvrtke. "Aluminij više ne može nastaviti s poslovanjem u uvjetima aktualnih cijena električne energije i primarnoga aluminija te, počevši s 17. lipnja, pristupa gašenju svih pogona", priopćeno je iz te kompanije nakon odluke Nadzornog vijeća koje je prihvatilo prijedlog direktora Ive Bradvice. U izvještaju o poslovanju tvrtke Aluminij, u kojoj hrvatska Vlada ima udjel od 12 posto, navodi se da je svakoga mjeseca ova kompanija imala 9,7 milijuna maraka gubitka (oko 5 milijuna eura). "Proizvodnja pod ovakvim uvjetima više nema smisla", rekao je Bradvica. Aluminij je poslovnu 2012. godinu završio s gubitkom od oko 66 milijuna maraka (oko 33 milijuna eura), a ukupni gubitak je nakon prva četiri mjeseca premašio 104 milijuna maraka (oko 52 milijuna eura). Iz Aluminija su ranije upozoravali da plaćaju najskuplju cijenu električne energije koja je od početka godine dodatno poskupjela.
FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) i britanska središnja banka (BoE) zadržale su danas ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama, stoji u odvojenim priopćenjima dviju banaka po završetku redovnih mjesečnih zasjedanja. U 17-članoj eurozoni tako ključna kamatna stopa ostaje na rekordno niskih 0,5 posto, objavila je ECB nakon završetka redovnog mjesečnog zasjedanja. Britanska središnja banka objavila je da je na današnjem bančinom zasjedanju odlučeno da kamatne stope ostanu na rekordno niskih 0,5 posto. Također je odlučeno da neće biti povećanja postojećeg programa kupovina obveznica.
FRANKFURT - Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi naglasio je danas da bi banka trebala nastaviti podupirati izglede za oporavak gospodarstva eurozone u drugoj polovini godine. ECB je danas ocijenio da će se gospodarstvo eurozone u ovoj godini smanjiti 0,6 posto, u odnosu na do sada prognoziran pad od 0,5 posto. U idućoj godini trebalo bi porasti 1,1 posto. Draghi očekuje postupni oporavak u drugoj polovini godine, potkrepljujući tu procjenu poboljšanim ekonomskim podacima u svibnju. Iako nije naveo o kojim je točno podacima riječ, analitičari nagađaju da su u ECB-u vjerojatno imali na umu indeks menadžera nabave (PMI) koji izrađuje londonski institut Markit, a u svibnju je signalizirao usporavanje pada aktivnosti u privatnom sektoru eurozone. Inflacija bi po procjenama stručnjaka središnje monetarne institucije eurozone trebala iznositi 1,4 posto te kliznuti na 1,3 posto u 2014., što je osjetno ispod bančine ciljane razine od "nešto ispod dva posto".
BRUXELLES - Europska komisija se ne slaže s ocjenom Međunarodnog monetarnog fonda da je Europska unija pogriješila na početku rješavanja grčke krize na štetu Grčke, izjavio je glasnogovornik povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Simon O'Connor. MMF je u četvrtak ocijenio da se restrukturiranje grčkog duga trebalo obaviti na samom početku krize 2010, a ne 2012. godine. "Restrukturiranje duga u toj fazi nosilo bi rizik sustavnog širenja" na druge članice eurozone, rekao je O'Connor dodajući da su tada s takvim pristupom složili i MMF i Europska središnja banka i Komisija. MMF je priznao da je pogriješio u procjeni težine uvjete koji su nametnuti Grčkoj u zamjenu za prvi paket pomoć od 110 milijardi eura, odobren u svibnju 2010. Grčka je tada morala provesti drastične mjere štednje. Te mjere gurnule su Grčku u duboku recesiju, koja traje već šestu godinu. MMF drži kardinalom pogreškom to što nije obavljeno restrukturiranje grčkog duga na samom početku, dok Komisija ističe da je tada bilo previše nepoznanica, da je rizik bio prevelik, što je moglo izazvati paniku u eurozoni te da tada nije bilo nikakvog fonda za spašavanja.
RIM - Cijene hrane stablizirale su se u svibnju na međunarodnim tržištima, izvijestila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), prognozirajući ujedno rekordnu proizvodnju pšenice i snažan skok proizvodnje kukuruza u ovoj godini. FAO-ov indeks cijena košarice prehrambenih proizvoda, koja obuhvaća žitarice, meso, mlijeko i mliječne proizvode, biljne i životinjske masnoće i šećer, spustio se u svibnju na prosječnih 215,2 boda, sa 215,8 bodova u travnju. Pritom je pad cijena mlijeka i mliječnih proizvoda i šećera više nego nadoknadio snažno poskupljenje kukuruza zbog smanjenog izvoza i odgode sadnje ponajprije u Sjedinjenim Državama. Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda spustile su se 3,5 posto u odnosu na travanj kada su dosegnule iznimno visoku razinu zbog nepovoljnih vremenskih prilika koje su utjecale na proizvodnju u većini zemalja-izvoznica. Cijene šećera pale su jedan posto zbog povoljnih uvjeta za žetvu u Brazilu, najvećem proizvođaču i izvozniku šećera u svijetu. Cijene biljnih i životinjskih masnoća ostale su nepromijenjene, kao i cijene mesa.
RIM - U odvojenom su izvješću Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i specijalizirana služba za poljoprivredu skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoj G20 AMIS (Agricultural Markets Information System) procijenili da će prognozirani oporavak proizvodnje kukuruza i pšenice u ovoj godini pritisnuti cijene hrane iako će snažna potražnja spriječiti njihov značajniji pad. Prema njihovim bi prognozama proizvodnja kukuruza u ovoj godini trebala porasti 10 posto, na 963 milijuna tona, zahvaljujući uglavnom oporavku proizvodnje u SAD-u. Proizvodnja pšenice trebala bi se pak povećati 6,5 posto i dosegnuti novi rekord od 702 milijuna tona, zahvaljujući oporavku u Europi i u regiji Crnog mora.
LONDON - Tečaju eura prema dolaru danas je na međunarodnim deviznim tržištima snažan poticaj za jačanje pružila odluka Europske središnje banke (ECB) o zadržavanju postojećih kamatnih stopa. Euro je u takvim okolnostima bio na dobitku 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,3142 dolara. Dolar se, nakon što se ranije prema jenu nakratko spustio na najnižu razinu u četiri tjedna, stabilizirao na 99,10 jena, što znači da nije zabilježio značajnije promjene u odnosu prethodno zatvaranje. Dodatni poticaj euru pružila je i izjava čelnika ECB-a Marija Draghija da zasad nema razloga za uvođenje negativne kamatne stope na depozite komercijalnih banaka, premda su u središnjoj banci razmatrali tu mogućnost. Što se tiče tečaja dolara prema jenu, njegovo slabljenje jučer su dodatno intenzivirali slabiji od očekivanih podaci o tempu zapošljavanja u privatnim američkim kompanijama. To je ojačalo zabrinutost da bi i ključno izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje se očekuje sutra, moglo biti slabije od očekivanog, što bi moglo smanjiti vjerojatnost skorijeg smanjenja programa monetarnih poticaja američkom gospodarstvu.