WASHINGTON - Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je da svjetsko gospodarstva možda usporava snažnije no što se smatralo prije nešto više od mjesec dana. Pojavljuju se "mjestimične naznake sumornijih trendova. Tako, primjerice, noviji podaci navode na zaključak o usporavanju rasta", rekla je Lagarde u jučerašnjem govoru na institutu Brookings Institution u Washingtonu. Podsjetila je da je MMF u travnju prognozirao da će globalno gospodarstvo porasti u 2013. za 3,3 posto, dodajući da je sama upozoravala na "krhak i neujednačen oporavak". U utorak MMF je procijenio da će se francusko gospodarstvo u ovoj godini smanjiti za 0,2 posto, umjesto ranije prognoziranih 0,1 posto. Dan ranije prepolovio je prognozu njemačkog rasta u ovoj godini, na samo 0,3 posto. Krajem svibnja MMF je također snizio prognozu za Kinu, glavni motor svjetskog gospodarstva, na oko 7,75 posto, s ranije prognoziranih 8,0 posto.
LONDON - Aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru eurozone u svibnju su zabilježile nešto blaži pad, no kronični manjak novih narudžbi upućuje na zaključak da se skori gospodarski oporavak još ne nazire, pokazalo je u srijedu najnovije izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit. Markitov sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća kompanije iz proizvodnog i sektora usluga 17-člane eurozone, u svibnju je uvećan na 47,7 bodova, s travanjskih 46,9 bodova, te je u skladu s preliminarnim podatkom. Iako je indeks poboljšan drugi mjesec za redom, drži se još od rujna 2011., uz izuzetak jednog mjeseca, čvrsto u negativnom području, odnosno ispod 50 bodova, što upućuje na pad aktivnosti. U Markitu navode da najnoviji podaci sugeriraju nastavak najdulje recesije u eurozoni i u drugom tromjesečju, kada se očekuje pad gospodarstva od oko 0,2 posto.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Promet od trgovine na malo u eurozoni u travnju je smanjen za 0,5 posto u usporedbi s mjesecom ranije, a na razini Europske unije bio je manji za 0,7 posto, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Time je pad prometa na mjesečnoj razini ubrzao u oba bloka, budući da je u ožujku u 17-članoj eurozoni smanjen za 0,2 posto a u 27-članom EU za 0,1 posto, objavio je statistički ured EU-a. Na godišnjoj razini promet od trgovine na malo u ovogodišnjem je travnju smanjen za 1,1 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU, stoji u najnovijem izvješću. U kategoriji hrane, pića i duhana promet je na mjesečnoj razini smanjen za dva posto u eurozoni i za 2,3 posto u EU. U kategoriji neprehrambenih proizvoda promet je uvećan, i to za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Na mjesečnoj razini, prema podacima kojima trenutno raspolaže statistički ured, najizrazitiji je pad prometa zabilježen u Finskoj, od 3,6 posto, a slijede Latvija i Velika Britanija, s padom od po dva posto. S druge strane, najveći rast prometa od trgovine na malo zabilježen je u Mađarskoj, za 5,2 posto, Rumunjskoj, za 1,9 posto, i na Malti, za 1,6 posto.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu zaključila da je Latvija spremna za uvođenje eura od 1. siječnja sljedeće godine te uputila formalni prijedlog Vijeću EU-a da potvrdi tu odluku. "Latvijska želja da uvede euro znak je povjerenja u našu zajedničku valutu i još jedan dokaz da su oni, koji su predviđali raspad eurozone, bili u krivu", izjavio je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, predstavljajući konvergencijsko izvješće o Latviji. "Nakon duboke recesije 2008. i 2009. Latvija je poduzela odlučno korake uz pomoć programa financijske pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda, koji je poboljšao fleksibilnost i prilagodljivost gospodarstva unutar okvira EU-a. Latvija bi ove godine, prema ekonomskim prognozama, trebala biti najbrže rastuće gospodarstvo u EU-u, ocijenio je Rehn. Prema konvergencijskom izvješću, inflacija u Latviji u zadnjih 12 mjeseci bila je 1,3 posto, ispod referentne vrijednosti od 2,7 posto. Proračunski deficit, koji je 2010. bio 8,1 posto BDP-a, prošle je godine pao na 1,2 posto, a javni je dug krajem prošle godine iznosio je 40,7 posto.
PEKING - Odluka Europske komisije o uvođenju privremenih carina na kineske solarne proizvode mogla bi "poremetiti" trgovinske odnose između Kine i EU, ocijenila je u srijedu kineska državna agencija Xinhua. "Protekcionizam Europske unije šalje lošu poruku Kini i svijetu. Umjesto da je potražila rješenje kojim bi svoje unutarnje probleme riješila na zadovoljstvo obiju strana, ona (EU) odgovornost za njih traži drugdje", dodaje kineska novinska agencija. "Protekcionizam s jedne strane može izazvati jedino protekcionizam s druge. Na EU će biti odgovornost za mogući trgovinski rat, ako se ta hipoteza ostvari", dodaje Nova Kina. Ti "kazneni" nameti neće "od Kine izazvati prijateljski odgovor", stoji u agencijskom komentaru. Europska komisija u utorak je objavila uvođenje privremenih carina na kineske solarne proizvode, unatoč nesklonosti takvom rješenju nekolicine zemalja članica EU i strahova od moguće trgovinske odmazde Pekinga. Kina je i dosad odgovarala protumjerama prema europskim proizvodima kad je EU pokretala istrage ili povećavala namete kineskim tvrtkama i proizvodima. Komisija se odlučila za progresivne mjere - od 6. lipnja na snazi je carina u iznosu od 11,8 posto, a dva mjeseca poslije bit će u prosjeku 47,6 posto, ako EK ne uspije postići dogovor s Kinom.
LJUBLJANA - Slovenski makroekonomist Jože Mencinger ustvrdio je u prilogu za mariborski dnevni list "Večer" od srijede da Europska komisija već godinama vodi pogrešnu ekonomsku i industrijsku politiku koja Europsku uniju i države članice vodi prema "socijalnom i političkom rasulu". Bruxelles je tako, navodi Mencinger u svom članku, pogrešnom industrijskom politikom doveo do preseljenja radnih mjesta izvan Europe, o čemu svjedoče podaci o nezaposlenosti, osobito među mladima, a to po njegovoj ocjeni potencira mogućnost društvenih sukoba i nasilja. Ugledni ekonomist i nekadašnji potpredsjednik vlade, kojega zbog njegovih stajališta i zagovaranja "socijalne države" i protivljenja "neoliberalizmu" mlađi kolege smatraju pripadnikom "stare" škole, isto tako tvrdi da je inzistiranje Bruxellesa na ekonomskoj politici koja diktira štednju i fiskalnu konsolidaciju krizu produbilo. Europska komisija tako je podržala odluku slovenskog parlamenta o uvođenju "zlatnog fiskalnog pravila" kao kočnice zaduživanju i proračunskom deficitu, čime je "pokazala svoju moć, a pokušava prikriti vlastitu krivnju za ekonomsko, socijalno i političko rasulo u Europskoj uniji", naveo je Mencinger.
MEXICO CITY - Meksiko i Kina otvorili su novu stranicu svojih odnosa u utorak, prvog dana državničkog posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga, odlučivši o razvoju ulaganja azijskog diva i prekidu niza razmirica. Meksički predsjednik Enrique Pena Nieto i njegov kineski kolega, obojica odnedavno na vlasti, odlučili su podići bilateralne odnose na razinu "integralnog strateškog saveza", na njihovu sastanku u utorak, drugom u dva mjeseca. "Nadamo se proširiti produktivna ulaganja kineskog kapitala kako bi to proizvelo nova radna mjesta i učiniti od Meksika važnu platformu za izvoz prema zemljama s kojima imamo sporazume o slobodnoj trgovini", posebice SAD-om i Kanadom, kazao je meksički predsjednik, najavivši novinarima potpisivanje niza sporazuma nakon sastanka s Xijem. Kineski predsjednik izrazio je zadovoljstvo što su dvije vlade odlučile o strateškom savezu za koji je rekao da je uvjeren da će ući u "fazu novog razvoja". Nakon Trinidada i Tobaga te Kostarike, Meksiko je zadnja latinoamerička etapa Xi Jinpinga, prije Kalifornije gdje bi se trebao susresti s američkim predsjednikom Barackom Obamom 7. i 8. lipnja.
TOKIO - Japanski premijer Shinzo Abe skicirao je planirane reforme posrnulog japanskog gospodarstva, čiji je cilj pojačano uključivanje žena na tržište rada, poticanje industrijskih inovacija i veća ulaganja kompanija. Strategija koje je Abe danas skicirao čini treći i najvažniji stup "abenomije", platforme čija su dva ključna oslonca dosada bili labavljenje monetarne politike i povećanje javne potrošnje. Japanski premijer obećao je i strukturne reforme za poticanje rasta u dugoročnoj perspektivi, s obzirom na starenje i smanjenje stanovništva u Japanu. "Sada je vrijeme da Japan postane motor svjetskog gospodarskog oporavka", kazao je Abe. "Japanske tvrtke, od vas se sada traži da ubrzate. Nemojte se bojati rizika, budite odlučni i iskoristite svoje kapacitete za djelovanje". Ekonomisti pak upozoravaju da će bez reforme japanske birokracije i poljoprivrede, te industrijske politike i politike rada, abenomija u osigurati tek privremeni poticaj za rast, uz znatno povećanje javnog duga zemlje. Svi se ipak slažu da su reforme potrebne kako bi Japan suzbio deflaciju koja narušava rast još od pucanja balona rasta prije više od 20 godina.
TOKIO - Vodeći japanski proizvođač automobila Toyota objavio je u srijedu da povlači 242.000 hibridnih vozila tipa Prius i Lexus zbog problema sa sustavom kočenja. Radi se o vozilima proizvedenim između ožujka i listopada 2009., na koje su korisnici imali pritužbe jer su morali papučicu gasa stiskati jače nego inače, dok je kočenje bilo slabije. Iako proizvođaču nije prijavljen ni jedan slučaj nesreće zbog tog problema, on je kazao da je imao 90 pritužbi klijenata. Toyota će povući 117.000 vozila u Japanu, 91.000 u Sjedinjenim Državama, 30.000 u Europi, te oko 3.000 u Aziji.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu iznad razine od 103 dolara nakon što je Južna Koreja usvojila poticaje za uvoz nafte iz regija izvan Bliskog istoka, što je poboljšalo izglede za potražnju a potporu je pružilo i neočekivano smanjenje zaliha u SAD-u. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, na 103,30 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 1,18 dolara u odnosu na dan ranije. U SAD-u barelom se trgovalo po 26 centi višoj cijeni, od 93,57 dolara. Poticaj za tržišta bila je odluka Južne Koreje, petog po veličini uvoznika nafte u svijetu, da smanji ovisnost o dobavljačima nafte s Bliskog istoka i potakne uvoz iz drugih dijelova svijeta. Očekuje se da će ti poticaji povećati potražnju za sirovom naftom. Dodatno je potporu cijenama pružilo i izvješće američke privatne tvrtke API (American Petroleum Institute), koje je neočekivano pokazalo pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za čak 7,8 milijuna barela.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, što je posljedica jučerašnjeg pada indeksa na Wall Streetu i strahovanja ulagača od zaoštravanja monetarne politike Feda. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,8 posto, zaronivši na najnižu razinu u šest mjeseci. Na azijske burze loše je utjecao jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, nakon što je predsjednica podružnice Feda u Kansas Cityju Esther George pozvala čelnike središnje banke da smanje iznose za programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale, ponajviše u sektorima usko povezanim s rastom gospodarstva, jer se ulagači plaše da će Fed smanjiti poticajne monetarne programe. Dow Jones oslabio je jučer 76 bodova, ili 0,50 posto, na 15.177 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,55 posto, na 1.631 bod, a Nasdaq indeks 0,58 posto, na 3.445 bodova. Indeksi su jučer bili u minusu i više od 1 posto, nakon što je predsjednica podružnice Feda u Kansas Cityju Esther George, koja se uvijek protivila programima otkupa obveznica, pozvala čelnike središnje banke da smanje iznose za te programe. Smanjenje tih programa, kazala je George, pridonijelo bi smanjivanju ovisnosti financijskih tržišta o jeftinom novcu. Programima otkupa državnih i hipotekarnih obveznica Fed već dulje vrijeme ubrizgava na financijska tržišta 85 milijardi dolara mjesečno, a taj svježi, jeftin novac podržava rast cijena dionica.