ZAGREB/LUXEMBOURG - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni u travnju su smanjene 0,6 posto u odnosu na ožujak, dok su na razini Europske unije pale 0,7 posto, objavio je europski ured za statistiku Eurostat. Time je pad proizvođačkih cijena ubrzao na mjesečnoj razini, budući da su u ožujku u oba bloka cijene pri proizvođačima bile niže 0,2 posto. Na godišnjoj razini u travnju su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima eurozone i EU-a bile smanjene za 0,2 posto. Najizrazitiji pad na mjesečnoj razini zabilježila je Velika Britanija, za 1,5 posto, slijedi Belgija, s padom cijena od 1,4 posto, te Grčka i Nizozemska s 1,3-postotnim padom. U Hrvatskoj su na mjesečnoj razini proizvođačke cijene bile niže za 0,3 posto. Rast cijena bilježila je Latvija (1,1 posto), zatim Danska (0,4 posto), Estonija (0,2 posto) te Cipar i Slovačka (po 0,1 posto), a nepromijenjene su ostale na Malti i u Sloveniji. Na godišnjoj razini najveći rast cijena bilježi Estonija, od 11,3 posto, u Rumunjskoj su bile više za 4,9 posto, u Belgiji za 1,9 posto a u Latviji za 1,8 posto. U Hrvatskoj su na godišnjoj razini proizvođačke cijene porasle 2,3 posto. Najizrazitiji pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini ostvarile su Grčka i Poljska, od 2,4 posto odnosno 2,1 posto, objavio je Eurostat.
BERLIN - Njemačka planira poduprijeti španjolska mala i srednja poduzeća programom pomoći vrijednim gotovo milijardu eura u sklopu nastojanja da se suzbije rastuća nezaposlenost u južnoj Europi, stoji u nacrtu plana njemačkog ministarstva financija. U dokumentu koji je Reuters u ponedjeljak dobio na uvid ministarstvo navodi da će njemačka razvojna banka KfW u sklopu navedenog programa odobriti zajmove u iznosu 800 milijuna eura. KfW će osigurati i dodatna sredstva za potrebe osnaživanja kapitalne strukture malog i srednjeg poduzetništva u Španjolskoj, koji otežano dolazi do zajmova u bankama pritisnutima dužničkom krizom eurozone. Navedena financijska sredstva još moraju biti odobrena u prijedlogu njemačkog proračuna za 2014. "Predloženi bilateralni paket mjera čine različiti financijski instrumenti ukupne vrijednosti od približno milijarde eura", navodi ministarstvo u nacrtu plana. "Takve su mjere primjerene zato što je prevladavanje financijskih i manjkova likvidnosti u malim i srednjim poduzećima u zemljama uključenim u programe pomoći ključno za očuvanje postojećih radnih mjesta i stvaranje novih poslova i prilika za naukovanje".
PARIZ/BERLIN - Međunarodni monetarni fond prepolovio je prognozu rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini a očekuje i neznatno veći pad francuskog gospodarstva no što je dosada očekivao, prognozirajući ipak početak oporavka u obje zemlje u narednih šest mjeseci. MMF je tako u jučer objavljenom redovnom izvješću o Njemačkoj prepolovio prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini na samo 0,3 posto. No, "zahvaljujući snažnim domaćim temeljnim faktorima, u drugoj polovini godine očekuje se oporavak aktivnosti u Njemačkoj", procjenjuju u MMF-u. Konstatiraju da "čvršći oporavak koči nastavljena slabost poslovnih ulaganja". Potrošnja je snažna kao i domaći temeljni faktori a provedene reforme isplatile su se kroz nisku nezaposlenost no poslovna ulaganja padaju od druge polovine 2011., ističu. U 2014. rast će biti "neznatno niži nego što se početno predviđalo", naglasio je čelnik MMF-ove misije u Njemačkoj. Umjesto ranije prognoziranih 1,5 posto, gospodarstvo će vjerojatnije porasti "oko 1,3 posto", kazao je Subir Lall. Konkretniju prognozu Lall je najavio u međuprognozama koje će MMF objaviti u srpnju.
MADRID - Španjolsko ministarstvo rada objavilo je danas da se broj registriranih nezaposlenih smanjio u svibnju za nešto manje od 100 tisuća nakon što su poslodavci počeli pojačano zapošljavati u sklopu priprema za ljetnu turističku sezonu. Ministarstvo je priopćilo da je u svibnju ukupan broj registriranih nezaposlenih građana iznosio 4,89 milijuna. Stopu nezaposlenosti izračunava statistički ured, i to na tromjesečnoj osnovi. U prvom tromjesečju iznosila je rekordnih 27,2 posto. Španjolska je u recesiji već četiri godine i gospodarstvo se bori da prevlada kolaps sektora nekretnina.
LJUBLJANA - Slovenski ministar za poljoprivredu Dejan Židan najveći je protivnik prodaje Mercatora hrvatskom Agrokoru u sadašnjoj vladi Alenke Bratušek, piše ljubljanski "Dnevnik". "U ovom trenutku se ne zna kako će biti s prodajom Mercatora, no ja bih želio da tvrtka dobije ozbiljnog vlasnika, investitora koji ima novac i koji taj novac može pokazati", rekao je Židan u razgovoru za ljubljanski list, dodajući kako bi moguće preuzimanje velike slovenske kompanije s 12.000 zaposlenih, zbog njene uloge za slovenske dobavljače u agroindustriji, od strane Agrokora, koji je Mercatorov konkurent, bilo "neprijateljski čin". Židan se protivio prodaji Mercatora i 2011., kada je u tadašnjoj vladi premijera Boruta Pahora također bio ministar poljoprivrede. Tada je Agrokor u neobvezujućoj ponudi za Mercatorovu dionicu istaknuo cijenu od 221 euro za dionicu, ali se kasnije povukao jer su politički pritisci protiv prodaje bili preveliki. Smatra neprimjerenim ocjene nekih neoliberalnih ekonomista da su političari miješanjem u prodajni proces Mercatora oborili njegovu cijenu na polovicu jer ovogodišnja Agrokorova ponuda navodno iznosi samo 110 eura za dionicu, a kotacija dionice na burzi tek oko 90 eura.
LJUBLJANA - Slovenska vlada postala je posebno pozorna kada je riječ o sivoj ekonomiji zbog procjena da se ona kreće u visini 10 milijardi eura godišnje, što je gotovo trećina BDP-a, potvrdio je u ponedjeljak slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan. Kad bi oporezovala barem polovicu tog iznosa, Slovenija bi riješila većinu teškoća zbog kojih sada mora provoditi štednju i stabilizacijske mjere, ocijenio je Židan. Stranka Pozitivna Slovenija (PS) koju vodi premijerka Alenka Bratušek nedavno je na jednom savjetovanju o smanjivanju proračunskog manjka u 2013. i 2014. upozorila da je siva ekonomija postala "nacionalni sport". Prema podacima OECD-a za 2010. godinu. Slovenija je po opsegu procijenjene sive ekonomije sa 27,4 posto BDP-a između Poljske i Cipra, dok je ta pojava najniža u Švicarskoj - samo 8,3 posto. Slične je rezultate pokazala i studija austrijskog stručnjaka Friedricha Schneidera po kojoj je opseg sive ekonomije u Sloveniji u zadnjem desetljeću bio između 27,4 i 28,9 posto BDP-a.
DETROIT - Prodaja automobila u SAD-u ponovo je porasla u svibnju zahvaljujući Fedovoj politici niskih kamata ali i obnovi voznog parka u malim poduzećima, koja time iskazuju sve veće povjerenje u vezi poslovanja u predstojećem razdoblju. Ukupno je u svibnju prodano 1,4 milijuna novih automobila, što je osam posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Autodata Corp. U travnju prodano ih je 1,29 milijuna, 8,5 posto više nego u prošlogodišnjem travnju. Rezultati navode na zaključak da će automobilska industrija i dalje biti svijetla točka američkog gospodarstva. Kao razlog skoka prodaje navodi se središnja banka i njezina politika niskih kamata ali i prigodne prodaje povodom Dana sjećanja. Ugodno je iznenadio velik broj prodanih kamioneta, najveći od prosinca i uobičajenih rasprodaja na kraju godine, budući da su mala poduzeća, posebno ona u građevinskom i sektoru bušenja nafte, odlučila obnoviti vozni park. Tako je Fordova prodaja te kategorije vozila poskočila čak 31 posto u odnosu na lanjski svibanj. GM i Chrysler su zabilježili skok prodaje kamiona za više od 20 posto.
BERLIN - Njemački kemijski div BASF planira do 2020. uložiti 10 milijardi eura u brzorastuću azijsko-pacifičku regiju i otvoriti do 9.000 novih radnih mjesta. BASF je priopćio da u toj regiji planira do 2020. generirati godišnje prihode od 25 milijardi eura. Usporedbe radi, u 2012. iznosili su 11,7 milijardi eura, što je odgovaralo 16 posto ukupnih prihoda grupe. Grupa je objavila kako procjenjuje da će kumulativna godišnja stopa rasta realne kemijske proizvodnje u azijsko-pacifičkoj regiji iznositi 6,2 posto u razdoblju do 2020., što je znatno iznad svjetskog prosjeka od četiri posto. BASF također planira "povećati profitabilnost za najmanje dva postotna boda u odnosu na regionalnu kemijsku proizvodnju". "Kako bi to postigao, BASF planira zajedno sa svojim partnerima uložiti 10 milijardi eura do 2020. u daljnji razvoj lokalne proizvodnje u azijsko-pacifičkoj regiji", navodi se u priopćenju. Cilj BASF-a je do 2020. proizvoditi u toj regiji oko 75 posto ukupnih proizvoda koje prodaje u Aziji. BASF je priopćio da trenutno ima više od 100 proizvodnih pogona u regiji Azije i Pacifika, uključujući i dvije visoko integrirane tvornice u Kuantanu u Maleziji i u Nanjingu u Kini.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se nakon snažnih kolebanja ispod razine od 102 dolara budući su slabi podaci iz Sjedinjenih Država potaknuli zabrinutost za potražnju. Cijena barela sirove nafte ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na zatvaranje tržišta dan ranije, na 101,88 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1,67 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 42 centa nižoj cijeni, od 93,03 dolara. Jučer objavljeni podaci pokazali su slabljenje aktivnosti u američkim tvornicama u svibnju na najnižu razinu u gotovo četiri godine, signalizirajući slabost najvećeg svjetskog gospodarstva. To je jučer snažno pritisnulo dolar, a poduprlo cijene nafte. Danas je na tržištima prevladao strah od slabljenja potražnje iz SAD-a s obzirom na naznake posustajanja gospodarstva. "Naziru se znakovi posustajanja oporavka, što koči ekonomsku aktivnosti a to pak pritišće tržišta robe, a posebno nafte", konstatirao je Harry Tchilingurian iz BNP Paribasa. Ujedno su ti podaci prigušili i spekulacije da će američka središnja banka uskoro smanjiti mjesečni program otkupa obveznica, što je poduprlo cijene drugih vrsta imovine i ograničilo pad cijena nafte.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje nesigurno, nakon slabih makroekonomskih podataka iz SAD-a, što je, doduše, smanjilo bojazan od zaoštravanja monetarne politike Feda, ali i otvorilo pitanje o formi najvećeg svjetskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji ojačale 0,2 posto. Burzovni indeksi Hong Kongu, Južnoj Koreji, Singapuru i Šangaju pali su, pak, između 0,2 i 1,2 posto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je zaronio na najnižu razinu u gotovo šest mjeseci. Jučer objavljeni podatak o padu ISM indeksa industrijske aktivnosti u SAD-u na najnižu razinu u četiri godine smanjio je bojazan ulagača od zaoštravanja monetarne politike američke središnje banke. No to je, s druge strane, otvorilo pitanje kakva je situacija u najvećim svjetskim gospodarstvima, nakon što su jučer ulagače razočarali i podaci o slabljenju industrijske aktivnosti u Kini.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle jer su slabiji nego što se očekivalo gospodarski podaci podržali nadu da će američki Fed nastaviti voditi poticajnu monetarnu politiku. Dow Jones ojačao je jučer 138 bodova, ili 0,92 posto, na 15.254 boda, dok je S&P 500 porastao 0,59 posto, na 1.640 bodova, a Nasdaq indeks 0,27 posto, na 3.465 bodova. Institut za menadžere nabave izvijestio je da je njegov ISM indeks industrijske aktivnosti u svibnju potonuo s 50,7 na 49 bodova, najnižu razinu u četiri godine i ispod očekivanja analitičara. Kretanje indeksa ispod granice od 50 bodova pokazuje da je proizvodnja pala, što bi u drugim okolnostima zabrinulo ulagače. Slabljenje gospodarstva znači da bi američka središnja banka trebala i dalje voditi labavu monetarnu politiku i tako potaknuti rast. No trgovalo se nesigurno, pa su cijene dionica i rasle i padale, da bi pred kraj sastanka zadržale dobitke. Nesigurnost na tržištu vlada gotovo dva tjedna, od kada je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da će središnja banka odlučivati o eventualnom smanjenju poticajnih monetarnih programa na jednoj od idućih sjednica, ako se pokaže da je gospodarstvo u zamahu.