"U ovom trenutku se ne zna kako će biti s prodajom Mercatora, no ja bih želio da tvrtka dobije ozbiljnog vlasnika, investitora koji ima novac i koja taj novac može pokazati", rekao je Židan u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od utorka, dodajući kako bi moguće preuzimanje velike slovenske kompanije s 12.000 zaposlenih, zbog njene uloge za slovenske dobavljače u agroindustriji, od strane Agrokora, koji je Mercatorov konkurent, bilo "neprijateljski čin".
Židan se protivio prodaji Mercatora i 2011. godine, kada je u tadašnjoj vladi premijera Boruta Pahora također bio ministar poljoprivrede. Tada je Agrokor u neobvezujućoj ponudi za Mercatorovu dionicu istaknuo cijenu od 221 euro za dionicu, ali se kasnije povukao jer su politički pritisci protiv prodaje bili preveliki.
"Stalo mi je do Mercatora i njegovih 12.000 zaposlenih te za njegove dobavljače", rekao je za "Dnevnik" Židan, odbacujući kao neprimjerene diskvalifikacije ocjene nekih neoliberalnih ekonomista da su političari miješanjem u prodajni proces Mercatora oborili njegovu cijenu na polovicu pa ovogodišnja Agrokorova ponuda navodno iznosi samo 110 eura za dionicu, dok je kotacija dionice na burzi još niža i trenutno se kreće oko 90 eura.
Do ulaska u politiku, u koju ga je privukao bivši premijer a sada predsjednik Borut Pahor, Židan je bio direktor agrokombinata Panvita, a član je stranke Socijalnih demokrata (SD) koja se načelno protivi bržoj privatizaciji državnih tvrtki i pretjeranoj ulozi stranog kapitala, iako sadašnja premijerka Alenka Bratušek želi privatizirati 15 tvrtki i banaka u državnom vlasništvu.
Židan je za "Dnevnik" rekao da je u Sloveniji i bez prodaje Mercatora previše "žalosnih priča" u kojima su se velike tvrtke prodavale, a onda propadale, te da bi želio da Mercator jednom dobije strateškog vlasnika s novcem te takvu vlasničku strukturu koja bi bila stabilna, a ne da se za Sloveniju tako važna tvrtka "prodaje svake godine" zbog problema pojedinih vlasnika.
U sadašnjem prodajnom konzorciju, s kojim Agrokor ponovo pregovara o mogućem ulasku u Mercator, više je banaka i fondova, koji ukupno imaju 53 posto Mercatorovih dionica. Mediji navode da su najzainteresiraniji za prodaju svojih udjela Pivovarna Laško (PL) i Nova Ljubljanska banka (NLB), koji žele doći do likvidnih sredstava i osloboditi se investicije koja nije njihova glavna djelatnost.
NLB ima oko 10 posto dionica Mercatora, a NLB 23,34 posto.
"Dnevnik" navodi da je zadnjih dana pregovore u ime konzorcija s Agrokorom preuzeo direktor NLB-a Janko Medja i da se čini kako ih je, unatoč prijašnjoj blokadi pregovora, doveo u "završnu fazu", iako Agrokor nije dao jamstva koja je od njega zahtijevala Mercatorova uprava, a tiču se zaposlenih, servisiranja Mercatorovih dugova te dobavljača.
Uz to, navodi "Dnevnik", uprava Mercatora nije od Agrokora dobila jamstva da bi Mercator u slučaju spajanja s Konzumom ostao samostalna tvrtka, nego samo da bi sjedište Mercatora i dalje bilo u Ljubljani, nisu dobivena niti jamstva da Agrokor ne bi financijski "iscrpljivao" a ni pristanak da iz vlasništva ne bi smio istupiti najmanje pet godina, navodi "Dnevnik". Osim toga, tvrdi "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu, Agrokor još nije zatvorio financijsku konstrukciju kojom bi mogao izvesti preuzimanje Mercatora, a može se naslutiti da je za kupnju slovenskog trgovačkog lanca zainteresiran "isključivo zbog rješavanja svojih financijskih problema".