BRUXELLES - Očekuje se da će Europska komisija sutra pojačati pritisak na nekoliko zemalja, osobito Francusku, da ubrzaju strukturne reforme za koje se smatra da su jedina pouzdna metoda poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta. U okruženju nastavljene recesije u Europi Komisija će u srijedu objaviti najnovije gospodarske preporuke za zemlje članice, uz izuzetak onih koje su uključene u program pomoći a riječ je o Grčkoj, Irskoj, Portugal i Cipar. Hrvatska je također sredinom travnja dostavila svoj ekonomski program iako to nije bila dužna učiniti budući da postaje članicom tek prvog srpnja. Za vrijeme dužničke krize Bruxelles je dobio dodatne ovlasti da nadzire gospodarsku politiku zemalja članica i donosi odgovarajuće preporuke, vodeći računa o propisanim makroekonomskim i fiskalnim okvirima ali i zadanim ciljevima za razdoblje do 2020. Ukoliko ih zemlje ne provedu u djelo, Bruxelles im može nametnuti sankcije. Komisija je ipak sklonija upotrijebiti mrkvu, odnosno dijalog sa zemljama članicama, nego batinu, kazao je neimenovan izvor iz Europe.
MILANO - Troškovi zaduživanja Italije na rok od dvije godine u utorak su pali na najnižu razinu od uvođenja eura, čemu su pripomogla očekivanja da bi Europska unija sutra mogla dokinuti strogi nadzor njezine državne potrošnje i time pomoći gospodarstvu. Rim je na današnjoj aukciji prodao 2,5 milijardi eura obveznica bez kupona, s rokom dospijeća u prosincu 2014. i uz kamatnu stopu od 1,11 posto. Na sličnoj aukciji održanoj prije mjesec dana kamatna stopa iznosila je 1,17 posto. Ujedno je izdao 987 milijuna eura vrijedne obveznice vezane uz inflaciju, s rokom dospijeća u rujnu 2018., uz prinos od 1,83 posto. Pozitivnom ozračju spram talijanskih obveznica pridonijelo je očekivanje da će Europska komisija na sutrašnjem sastanku preporučiti da se dokine postupak zbog prekomjernog manjka koji je protiv Italije EK pokrenula 2009. Talijanski dužnosnici kazali su da bi ukidanje strogog monitoringa talijanske državne potrošnje vladi u Rimu odmrznulo i do 12 milijardi eura.
PARIZ - Povjerenje francuskih potrošača spustilo se u svibnju na najnižu razinu u gotovo pet godina, objavio je u utorak statistički ured INSEE. Zbirni indeks povjerenja potrošača pao je u svibnju na 79 bodova, na razinu koja je posljednji puta zabilježena u srpnju 2008. U travnju iznosio je revidirana 83 boda u travnju. Ekonomisti su očekivali da će indeks porasti na 85 bodova, s prvotno objavljena 84 boda u travnju. Ocjena kućanstava o vlastitoj dosadašnjoj i mogućoj budućoj financijskoj situaciji pogoršala se u svibnju. Njihova procjena dosadašnje opće gospodarske situacije i očekivanja za sljedeću godinu također su se pogoršali u ovom mjesecu, pokazuje izvješće INSEE-a. Procjena o trenutnim mogućnostima za štednju ostala je gotovo nepromijenjena dok je prognoza mogućnosti za štednju u sljedećih 12 mjeseci malo poboljšana.
LJUBLJANA - Na listi poduzeća u vlasništvu države koje slovenska vlada namjerava prodati ove bi se jeseni mogli naći i osiguravajuće društvo Triglav te energetska tvrtka Petrol, navode mediji. Informaciju s kojom je najprije izašao poslovni dnevnik "Finance", slovensko ministarstvo financija nije željelo potvrditi niti zanijekati. Neimenovani izvor u vladi za "Finance" je rekao da je lista od 15 poduzeća i banaka koju je vlada već objavila, s namjerom da ih proda i potpuno se povuče iz njihova vlasništva, "prekratka" pa će je vjerojatno trebati popuniti nekom od velikih tvrtki kao što su Triglav i Petrol. O konačnom odluci parlament bi trebao odlučivati početkom jeseni. Uz prihvaćene mjere štednje prodaja dijela državne imovine trebala bi poslužiti za postupno smanjivanje proračunskog deficita u idućim godinama budući da će u ovoj godini iznositi 1,5 milijardu eura. Na listi poduzeća iz kojih se država namjerava povući su Nova kreditna banka Maribor (NKBM), Telekom Slovenije, Aerodrom Ljubljana, zrakoplovna tvrtka Adria Airways, te servisno poduzeće Adria Airways Tehnika, Cinkarna Celje, Gospodarsko razstavišče, Paloma, Terme Olimia, Unior, Žito, Aero Celje, Elan, Fotona i Helios.
LJUBLJANA - Slovenski poslodavci koji budu zapošljavali osobe mlađe od 29 godina od sredine godine neće na njihove plaće morati plaćati doprinose, najavila je u ponedjeljak slovenska ministrica za rad, obitelj i socijalna pitanja Anja Kopač Mrak, prilikom posjeta Novoj Gorici. Riječ je o jednoj od stimulativnih mjera za poticanje zapošljavanja mladih koje najavljuje vlada premijerke Alenke Bratušek zbog naglog rasta nezaposlenosti među mladima u prošloj godini. Prema statističkim podacima, u Sloveniji je od početka do kraja prošle godine nezaposlenost među mladima u skupini do 25. godine starosti porasla sa 16,7 na 27,1 posto.
SARAJEVO - Zaposleni u pogonima slovenske tvrtke "Cimos" u Bosni i Hercegovini najavili su u utorak generalni štrajk zbog najave uprave koparske tvrtke kako će zatvoriti neke od postojećih tvornica u BiH u cilju preustroja i racionaliziranja poslovanja. Štrajk su najavili zaposleni u "Cimosovoj" tvornici autodijelova u Srebrenici, koja treba biti zatvorena zajedno s onom u Sarajevu. Srebrenički pogon "Cimosa" među rijetkima je koji postoje u tom gradiću, a tamo su do sada bila zaposlena 103 radnika kojima sada prijeti otkaz. Sindikat zaposlenika je u priopćenju upozorio kako to ujedno znači neizvjesnost za više od 500 članova njihovih obitelji. U pogonima u Sarajevu do sada je također radilo nešto više od 100 zaposlenih. Uprava "Cimosa" najavila je kako će dio proizvodnje iz Srebrenice biti premješten u Gradačac, a dio iz Sarajeva u pogone u Sloveniji.
BEČ - Austrijske banke protive se prijedlogu kancelara Wernera Faymanna da se obveza plaćanja posebnog poreza produlji na neodređeno vrijeme radi pomoći posrnuloj Hypo Alpe Adria banci, kazao je čelnik bankovnog udruženja. Nametanje viših troškova bankama zbog Hypoa naškodilo bi gospodarstvu, narušilo bi tržišno natjecanje i kaznilo zajmodavce koji nisu imali nikakve veze s Hypovim teškoćama, upozorio je Willibald Cernko, izvršni direktor UniCredit Bank Austrije. "Ako netko u kasinu prokocka svu svoju imovinu, susjedi ne moraju plaćati njegove račune", naglasio je Cernko u jučer emitiranom intervjuu za radijsku postaju ORF. Austrijski kancelar izjavio je prošlog vikenda da bi austrijske banke trebale pomoći u gašenju nacionalizirane Hypo Alpe Adrije, čiji bi dugovi po njegovim riječima mogli stajati porezne obveznike do sedam milijardi eura. Austrija je prošle godine zbog pomoći posrnulom Volksbankenu povisila porez koji će banke prema sadašnjim propisima plaćati do 2017.
BEČ/ZAGREB - Konsolidirana dobit austrijske Raiffeisen Bank International (RBI) oštro je smanjena u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani kada su bančin rezultat poduprli jednokratni efekti, a uteg su na početku ove godine bile i povećane rezervacije za nenaplative zajmove. Konsolidirana dobit umanjena je tako 71 posto, na 157 milijuna eura. U prošlogodišnjem prvom tromjesečju bančinu su dobit poduprli jednokratni prihodi u ukupnom iznosu 272 milijuna eura, navodi se u priopćenju. Neto rezervacije za gubitke povezane s otpisima poskočile su 43,7 posto, na 220 milijuna eura, pri čemu najveći udio u tom iznosu otpada na rezervacije za gubitke na kreditima. Udio nenaplativih kredita u ukupnom kreditnom portfelju ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj prošle godine i čini desetinu bančinog kreditnog portfelja. Drugi najveći zajmodavac u srednjoj i istočnoj Europi potvrdio je prognozu da će potrebe za neto rezervacijama i neto kamatna marža ostati u ovoj godini na razini onih iz 2012. a planira i blago povećati zajmove klijentima. U 2012. je na ime rezervacija izdvojio 1,01 milijardu eura.
ZAGREB - Australija je prema istraživanju Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) najsretnija zemlja među razvijenim gospodarstvima i to već treću godinu zaredom, izvijestio je BBC. U pet najsretnijih ušle su Švedska, Kanada, Norveška i Švicarska. U OECD-ovom izvješću pod nazivom Better Life Index rangirano je više od 30 zemalja prema kriterijima kao što su stambeni prostor po osobi, dugotrajna nezaposlenost, obrazovanje, zagađenje, prihod kućanstva, prosječni životni vijek, opće zadovoljstvo, sigurnost, vrijeme provedeno na poslu. Više od 73 posto australskog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine ima plaćeni posao, što je iznad prosjeka OECD-a. Osim toga, prosječni životni vijek u Australiji je gotovo 82 godine.
PARIZ - Francuski energetski div GDF Suez u utorak je od austrijskog naftnog diva OMV-a kupio devet posto udjela u planiranom zapadnom kraku plinovoda Nabucco kojim bi se plin dopremao u Austriju od bugarsko-turske granice. Austrijski OMV objavio je da "to predstavlja jasni znak široke paneuropske podrške tome projektu", u kojem, među ostalim, sudjeluju bugarski BEH, turski BOTAS i mađarski Transgaz. U priopćenju GDF Sueza navodi se da navedeni sporazum, čije financijske pojedinosti nisu objavljene, "potvrđuje njegovu poziciju ključnog igrača na europskom tržištu prirodnog plina". U početku je projekt Nabucco ciljao transportirati približno 30 milijardi prostornih metara plina godišnje iz Kaspijskog mora u Europu. No početak njegove gradnje višekratno je odgađan zbog niza problema s kojim se taj projekt suočavao, uključujući i izostanak potencijalnih dobavljača. Kako bi održali projekt na životu, dioničari su predložili kraću i jeftiniju varijantu plinovoda - Nabucco West, kojim bi se dopremalo 10 do 23 milijarde prostornih metara plina od bugarsko-turske granice u Austriju. Prošlog mjeseca njemački RWE prodao je 17-postotni udjel u Nabuccu austrijskom OMV-u.
LONDON - Cijene nafte prekoračile su u utorak razinu od 103 dolara za barel, poduprte pojačanim rizikom na Bliskom istoku i dobrim raspoloženjem na tržištima dionica u očekivanju nastavljenih monetarnih poticaja za gospodarstvo. Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu 75 centi, na 103,37 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 94,55 dolara. Raspoloženje na financijskim tržištima poduprla je danas nada da će središnje banke nastaviti podupirati gospodarstvo izdašnim poticajima, što se posebno osjetilo na tržištima dionica u Europi i Aziji. "Cijene nafte blago su porasle danas zahvaljujući rastu na tržištima dionica", konstatirao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Dodatnu potporu cijenama nafte pružila je i eskalacija nasilja u Siriji i prijetnja njegova širenja na susjedne zemlje u regiji Bliskog istoka gdje se proizvodi značajan dio svjetske nafte. Pokušaji Europske unije da ponovo uvede embargo na isporuke oružja Siriji propali su u ponedjeljak i Velika Britanija i Francuska vjerojatno će ponovo početi opskrbljivati pobunjeničke snage oružjem u drugoj polovini godine. Kočnica za rast cijena nafte i dalje je europska recesija i pad aktivnosti u kineskim tvornicama u uvjetima izdašne ponude.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u utorak budući da su ulagače ohrabrili pozitivni signali dužnosnika pojedinih središnjih banaka u vezi labave monetarne politike. Indeks Londonske burze FTSE porastao je 1,59 posto na 6.759 bodova, indeks frankfurtske burze DAX za 1,11 posto na 8.475 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,38 posto i iznosio 4.050 bodova. Španjolski IBEX porastao je za 1,5 posto. U drugoj polovini prošlog tjedna tržišta dionica zahvatio je val rasprodaja nakon što je američka središnja banka najavila moguće ukidanje poticajnih mjera. Međutim, japanska središnja banka i Europska središnja banka (ECB) potvrdile su da će njihova ekspanzivna monetarna politika ostati na snazi. Tako su ciklički sektori, koji obično bilježe bolje rezultate kada je gospodarsko okruženje pozitivno, bili danas najviše traženi. Cijene dionica banaka, tehnoloških i automobilskih kompanija porasle u rasponu od 1,6 do 2,2 posto. Među najvećim pojedinačnim dobitnicima bila je nizozemska kemijska grupa DSM koja je dobila na vrijednosti 4,6 posto nakon što je BofA povisila investicijsku preporuku. Španjolska banka u državnom vlasništvu Bankia izgubila je pak na vrijednosti 6,3 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama jutros cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnih dana, no trguje se oprezno dok se čeka početak rada na Wall Streetu, nakon jučerašnjeg blagdana. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,2 posto. Od prošloga četvrtka, kada je Nikkei indeks potonuo više od 7 posto, što je bio njegov najveći dnevni pad u dvije godine, na Tokijskoj je burzi vrlo nestabilno. Jučer su cijene dionica pale daljnjih 3,2 posto, a i jutros je trgovanje počelo s minusom Nikkeija za više od 1 posto. No, kasnije je tržište ojačalo, pa je taj indeks trenutačno u plusu. Nestabilnost tržišta posljedica je strahovanja ulagača od moguće korekcije cijena, s obzirom da je Nikkei skočio oko 60 posto od studenoga prošle godine, kada je najavljeno agresivno labavljenje monetarne politike japanske središnje banke.