Obrazlažući prijedlog novoga Zakona o državnim potporama, kojim se sustav potpora usklađuje s pravilima EU, Lalovac je izvijestio da je od 2006. do 2011. godine ukupno odobreno 57,2 milijardi kuna državnih potpora, od čega 21,2 milijardi poljoprivredi i ribarstvu.
Glavni problem s potporama, kaže zamjenik ministra financija, bila je njihova nepovoljna struktura – prevladavale su sektorske (za metalurgiju, željeznicu, brodogradnju i promet), a ne horizontalne potpore koje manje narušavaju tržišno natjecanje (dodjeljivane malom i srednjem poduzetništvu, istraživanju, razvoju).
Manji postotak potpora odnosio se na regionalne i potpore jedinica lokalne i područne samouprave i to bi se u budućnosti trebalo promijeniti, kaže Lalovac.
Prema novim zakonskim rješnjima, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja je do sada odobravala potore, od 1. srpnja to više neće moći raditi, jer se odobravanje prebacuje na Europsku komisiju koja je sada izravno nadležna i za odobravanje i nadzor državnih potpora.
AZTN, precizirao je Lalovac, dobiva savjetodavnu funkciju prema davateljima državnih potora, a i dalje će komunicirati s Europskom komisijom.
Novost je i jača uloga Ministarstva financija – ono će pratiti fiskalne učinke državnih potora, a davatelji potpora imat će obvezu kod planiranja potpora dobiti mišljenje Ministarstva o njihovoj usklađenosti.
Na zakon o potporama naslanja se Zakon o transparentnosti tokova javnih sredstava, čiji se prijedlog također našao pred Saborom. Zakon bi trebao uspostaviti jednostavnije mehanizme transfera novca iz države prema određenim javnim poduzećima, ali i jednostavniji način nadzora.
Ta bi poduzeća, naime, morala voditi zasebne račune na kojima bi se vidjelo koji su novac dobili i za što je potrošen.