Dvodnevni skup organiziraju časopis Drvo & namještaj i Hrvatski drvni klaster, a konferencija je središnje sektorsko okupljanje drvne industrije i šumarstva u Hrvatskoj i regiji, s više od 250 sudionika, na kojem se tradicionalno rezimiraju sektorske prilike, naznačuju poslovni trendovi te predlažu poboljšanja u branši.
Po iznijetim podatcima, tvrtke iz drvoprerađivačkog sektora mogu računati na bespovratna sredstva na nacionalnoj razini - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj za dodjelu 50 milijuna kuna poticaja za razvoj održivosti prerade drva i proizvodnje namještaja, dok će još 120 milijuna kuna osigurati Ministarstvo gospodarstva.
Načelnica u Ministarstvu poljoprivrede Aida Kopljar podsjetila je da je drvoprerađivačima od 2007. do 2012. dodijeljeno bespovratnih 347 milijuna kuna.
Najavila je i novi zakon o preradi i uporabi drva, čiji je prijedlog prošao javnu raspravu, te ga dio drvne industrije podržava, a dio ne. Najveći je prijepor oko uvođenja licencija kod drvoprerađivača, a Kopljar kaže da će trošak licencija biti 2.400 kuna na pet godina, odnosno da je riječ o uvođenju drvnotehnološke inspekcije, koja bi nadzirala polufinalnu i primarnu preradu, od nabave sirovine do stavljanja na tržište.
Osim toga potiče se povećana uporaba drva tako da se osigura sirovina za domaće drvoprerađivače u visini od 70 posto ukupne proizvodnje Hrvatskih šuma, kazala je dodala da se uvodi i standardizacija i kategorizacija uredskog namještaja u tijelima državne uprave i time otvara prostor za domaće prerađivače, itd.
Od tog se novog zakona, kako je kazala glavna urednica časopisa Drvo & namještaj Ana Dijan, očekuje i da domaćim proizvođačima osigura pristup sirovini.
Zamijetivši da na skupu nema predstavnika Hrvatskih šuma, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Franjo Lucić je ocijenio da odnos drvne industrije i Hrvatskih šuma nije kakav bi trebao biti.
Po podacima iznesenim na skupu, ukupna proizvodnja u hrvatskom drvnom sektoru vrijedna je oko milijardu eura, u većini se i dalje proizvode primarni proizvodi, a samo 36 posto hrvatskog tržišta namještaja drže domaći proizvođači.