OHRID - Parlamentarna suradnja te suradnja s civilnim društvom, uz provođenje mjera štednje, nužni su za prevladavanje aktualne gospodarske krize, rekli su u ponedjeljak u Ohridu sudionici konferencije šefova parlamenata zemalja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), među kojima je i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. "Mjere štednje neće riješiti krizu bez mjera kojima će se uspostaviti ravnoteža fiskalne štednje sa socijalnom kohezijom. Zato je nužan dijalog s civilnim društvom", rekao je predsjednik slovenskog parlamenta Mitja Bervar na 10. konferenciji predsjednika parlamenata SEECP-a koja se bavi ulogom nacionalnih parlamenata u vrijeme ekonomske krize. "Treba očuvati zamah reforma i proširenja", rekao je predsjednik makedonskoga parlamenta Trajko Veljanoski. Europska unija ne odustaje od proširenja, rekao je Bervar i čestitao Hrvatskoj na skorom ulasku u Uniju. Iako je EU u teškoćama, ulaskom u Uniju rast će gospodarski potencijal, drži predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. "Iako se i EU nalazi u teškoćama, prije svega onima financijske prirode, mi i dalje smatramo da će naš gospodarski potencijal ulaskom u EU rasti i da ćemo iskoristiti prilike koje nam se budu otvarale na tržištu EU-a", rekao je Leko.
BRUXELLES - Osam zemalja članica Jadransko-jonske inicijative izrazili su u ponedjeljak u Bruxellesu očekivanje da će ta inicijativa do kraja 2014. prerasti u Jadransko-jonsku makroregiju, po uzoru na već uspostavljene Baltičku i Podunavsku makroregiju. Na kraju slovenskog jednogodišnjeg predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom u slovenskom stalnom predstavništvu pri EU-u u Bruxellesu okupili su se predstavnici osam zemalja koji sudjeluju u toj inicijativi - Hrvatska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Italija i Srbija. Hrvatsku je predstavljao zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić. "Mislim da do kraja 2014. možemo uspostaviti Jadransko-jonsku makroregiju. Ta makroregija otvorit će veće mogućnosti za razvoj turizma, infrastrukture, zaštite mora te za suradnju raznih luka", rekao je predsjedavajući skupa, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u EU-u i izvan njega kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturalnih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost.
FRANKFURT - Europska središnja banka spremna je pomoći pri uvođenju planiranog europskog poreza na financijske transakcije kako bi ne bi destabilizirao financijska tržišta, izjavio je danas za Financial Times jedan bančin dužnosnik. Skupina od 11 zemalja Europske unije, uključujući Njemačku, odlučila je u siječnju da će oporezivati transakcije na financijskim tržištima. Nadaju se da će odgovarajući porez biti uveden u siječnju iduće godine i da će pokriti dio troškova koji je prouzročila financijska kriza. "Spremni smo konstruktivno surađivati s vladama i Europskom komisijom kako bismo bili sigurni da porez neće negativno utjecati na financijsku stabilnost", kazao je član izvršnog odbora ECB-a Benoit Coeure za ugledni londonski financijski dnevnik. Iako ECB nije javno komentirao taj porez, guverner njemačke središnje banke i član upravnog vijeća ECB-a Jens Weidmann upozorio je prošlog mjeseca da bi njegovo uvođenje moglo imati neočekivane negativne implikacije po monetarnu politiku. Prema aktualnom prijedlogu, porez bi obuhvaćao takozvane repo transakcije, odnosno kupoprodaje vrijednosnih papira uz unaprijed dogovorenu obvezu povratne kupoprodaje na dogovoreni dan.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel i njezin gost kineski premijer Li Keqiang u nedjelju su pozvali na prekid trgovinskog sukoba između Europe i Kine oko solarnih ploča i bežične tehnologije, izjavivši na novinarskoj konferenciji da se zalažu za slobodnu trgovinu. Posjet kineskog premijera Europi se događa u trenutku kada se vodi velik trgovinski spor između Pekinga i Bruxellesa oko uvoza kineskih solarnih ploča vrijednog 21 milijardu eura, a koji Europska komisija želi ograničiti uvođenjem antidampinških carina. "Njemačka će učiniti sve što može da ne dođe do uvođenja trajnih antidampinških carina i pokušat ćemo raščistiti stvari što prije", izjavila je Merkel nakon susreta s kineskim kolegom u Berlinu. Kina opovrgava europske tvrdnje da svoje solarne ploče i bežičnu telefoniju želi uz pomoć nižih cijena "ugurati" na europsko tržište i zaprijetila protumjerama ako dođe do uvođenja carina na njene proizvode. Kineski je premijer nakon potpisivanja niza poslovnih ugovora rekao da bi trgovinski spor Kine i EU-a objema stranama donio samo štetu. Li je naglasio da je Kina zainteresirana za dvosmjeran razgovor i konzultacije o tome kako riješiti problem.
LJUBLJANA - Slovenska javnost podijeljenog je mišljenja oko toga hoće li program mjera za izlazak iz krize što ga je vlada premijerke Alenke Bratušek početkom mjeseca poslala u Bruxelles biti potvrđen, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Na pitanje hoće li Europska komisija slovenski program mjera za makroekonomsku stabilizaciju prihvatiti kao zadovoljavajući potvrdno je odgovorilo 48 posto ispitanika, a 44 posto navelo je suprotno, u telefonskoj anketi koju je na uzorku 402 ispitanika prošlog tjedna proveo vodeći slovenski dnevnik. O mjerama slovenske vlade, čiji je cilj stabilizacija javnih financija vlastitim snagama i izbjegavanje scenarija po kojemu bi država morala tražiti financijsku pomoć EU-a, Europska komisija očitovat će se u srijedu. Od ocjene Europske komisije ovisi hoće li od Slovenije biti zatražene dodatne mjere ili će program biti ocijenjen kredibilnim, a rokovi za ispunjavanje prijašnjih zahtjeva Bruxellesa produljeni. Pozivajući se na neslužbene izvore u Bruxellesu, slovenski su mediji prošlog tjedna naveli da bi Europska komisija rok za smanjenje slovenskog proračunskog deficita na 3 posto BDP-a mogla produljiti s ove na 2015. godinu.
LJUBLJANA - Depoziti u slovenskim bankama s domaćim kapitalom smanjili su se u 2012. godini za 1,5 milijardi eura, dok su se u podružnicama stranih banaka koje posluju u Sloveniji u isto vrijeme povećali za 670 milijuna eura, pokazuju podaci slovenske središnje banke koje prenosi ljubljanski "Dnevnik". Depoziti u svim bankama u Sloveniji s većinskim stranim kapitalom lani su se povećali, najviše u ruskoj Sberbank, za 46 posto, te u banci Unicredit Slovenija, za 28 posto, dok su od slovenskih banaka više depozita nego 2011. prikupile samo dvije manje banke - Faktor banka i Poštna banka Slovenije (PBS), navodi list. Znatan pad depozita u prošloj su godini imale najveće slovenske banke koje su u državnom ili pretežito državnom vlasništvu. Tako su depoziti u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) 2012. pali za 11 posto u odnosu na prethodnu godinu, u Novoj Kreditnoj banci Maribor (NKBM) za 5 posto, a u Abanci Vipa za 12 posto, prenosi list. Odljev depozita na banke sa stranim kapitalom tumači se problemima koje domaće slovenske banke u vlasništvu države imaju s otpisom i rezervacijama zbog loših kredita. Zbog toga su zadnje tri godine poslovale s gubitkom te ograničavale svoju kreditnu aktivnost pa je dio njihovih prijašnjih klijenata svoje depozite prebacio na strane banke s kreditima pod povoljnijim uvjetima.
ZAGREB - Grčka je pristala izmijeniti određene uvjete planirane privatizacije dobavljača prirodnog plina DEPA-e, čime je otvoren put ruskom energetskom divu Gazpromu da podastre ponudu o njegovoj kupnji, prenose europski mediji izjave izvora bliskog pregovorima. Državna agencija za privatizaciju HRADF finalizirala je uvjete prodajnog ugovora u petak prema kojima je smanjen iznos koji je kupac DEPA-e dužan dati za polog kao jamstvo prije odobrenja regulatornih vlasti, piše u ponedjeljak EurActiv. "Jamstvo je prepolovljeno na 10 posto prodajne cijene", kazao je grčki dužnosnik za Reuters pod uvjetom da ostane neimenovan. HRADF je također objavio da će kupcu isplatiti nadoknadu ako DEPA ne uspije naplatiti neplaćene račune recesijom pogođenih klijenata. "Jamčimo do iznosa od čak 180 milijuna eura neplaćenih računa ne budu li podmireni do 31. prosinca 2015.", kazao je dužnosnik. Financijski iscrpljena Grčka primorana je prodavati velike dijelove svoje imovine. Lani su tri ruske kompanije, uključujući Gazprom, iskazale interes za kupnju grčkih plinskih kompanija DEPA i DESFA, pri čemu je ponude podastrlo 17 ponuđača iz 12 zemalja. Grčka vlada nada se tom prodajom pribaviti najmanje dvije milijarde eura.
LONDON - Cijene barela nafte ponovo su u ponedjeljak oslabile na međunarodnim tržištima, spustivši se prema 102 dolara, pritisnute slabim gospodarskim izgledima u uvjetima dobro opskrbljenog tržišta. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu kliznula 31 cent, na 102,33 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 53 centa nižoj cijeni, od 93,63 dolara. Izgledi za globalni rast potražnje za naftom u prošlome su tjednu oslabili nakon razočaravajućih podataka iz ključnog svjetskog potrošača Kine i podataka o dostatnoj razini zaliha sirove nafte na američkom tržištu. To je spustilo cijene nafte na londonskom tržištu s najviših ovomjesečnih razina blizu 106 dolara. Obujam današnje trgovine vrlo je oskudan budući da je američko tržište zatvoreno zbog Dana sjećanja na poginule američke vojnike, a zbog državnog praznika zatvoreno je i tržište u Londonu. Na cijene su djelovali signali predsjednika američke središnje banke Bena Bernanke da bi Fed mogao na narednim sastancima smanjiti program stimulativnih mjera za gospodarstvo. Naftna tržišta koči i procjena da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u ovotjednom sastanku u Beču zadržati proizvodnju na važećoj razini.
FRANKFURT/PARIZ - Na europskim burzama danas je zabilježen blagi oporavak indeksa nakon oštrih prošlotjednih gubitaka, predvođen talijanskim Fiatom, no uz mršav obujam trgovine jer zbog praznika danas ne rade tržišta u SAD-u i u Londonu. U takvim okolnostima frankfurtski DAX indeks bio je u plusu 0,53 posto, popevši se na 8.349 bodova, a pariški CAC ojačao je 0,66 posto, na 3.982 boda. Najveći dobitnik bila je dionica Fiata, sa skokom cijene od 3,2 posto, nakon napisa u Wall Street Journalu da je talijanski proizvođač automobila u pregovorima o potencijalnom financiranju za potrebe skorašnjeg otkupa dionica u Chrysleru koje još nisu u posjedu Fiata. I dok mnogi ulagači očekuju da bi na tržištu dionica moglo uskoro doći do korekcije, dugoročni trend ostaje pozitivan, s obzirom da dionice nude bolje prinose od obveznica i gotovog novca. Središnje banke svojim su injekcijama lividnosti i smanjenjem kamatnih stopa s ciljem podupiranja gospodarskog oporavka spustile prinose na obveznice i usmjerile ulagače dionicama, što je rezultiralo uzletom dionica.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje nesigurno, jer se ulagači pribojavaju korekcije cijena dionica nakon snažnog rasta početkom godine. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 2,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji pale 0,5 posto. Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji ojačali su između 0,1 i 0,4 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,15 posto. Prošloga je tjedna taj indeks potonuo 2,6 posto, zaronivši na najnižu razinu u mjesec dana, zbog strahovanja ulagača da će američki Fed početi smanjivati poticajne monetarne programe, što bi moglo izazvati korekciju cijena dionica, s obzirom da su ti programi bili osnovni pokretači rasta tržišta dugo vremena. „Prošlotjedni šok vjerojatno će se protegnuti i na ovaj tjedan. Premda se reakcija ulagača čini pretjeranom, jasno je da je dihotomija između rasta gospodarstava i cijena dionica posljednjih tjedana povećana, što navodi na zaključak da je tržište dionica pred korekcijom“, kaže Mitul Kotecha, direktor u banci Credit Agricole.
NEW YORK - Nakon mjesec dana neprestanog rasta, prošloga su tjedna na Wall Streetu cijene dionica pale s rekordnih razina, pa je glavno pitanje među ulagačima je li to početak preokreta na tržištu ili samo kratki zastoj pred daljnji uspon. Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 0,3 posto, na 15.303 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,1 posto, na 1.649 bodova, a za toliko je pao i Nasdaq indeks, zaronivši na 3.459 bodova. Pad cijena dionica posljedica je strahovanja ulagača da će Fed uskoro početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, kojima mjesečno na financijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca. Ti su programi najznačajniji pokretači rasta cijena dionica već dugo vremena, pa bi, plaše se ulagači, njihovim smanjivanjem tržište izgubilo glavnu podršku. Trajanje i intenzitet uspona cijena dionica iznenadili su čak i veterane tržišta. Povećana nestabilnost tržišta očekuje se i stoga što je ovaj tjedan skraćen za jedan radni dan, jer se u ponedjeljak na Wall Streetu zbog blagdana ne radi.