Sudjelujući u radu regionalne konferencije "CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU", organizirane u Gospodarskoj komori Srbije (PKS), Degert je kazao da Srbija ima veliku korist od sporazuma u okviru CEFTA-e i da EU podupire domaću proizvodnju zemalja članica ove asocijacije, ali da sve članice moraju poštivati europske standarde.
Na skupu je ocijenjeno i da će ulazak Hrvatske u EU prodonijeti da Srbija poveća suficit u trgovinskoj razmjeni s zemljama članicama CEFTA-e, što joj može omogućiti dominantan položaj u sklopu CEFTA-e, ali i osigurati više inozemnih investicija,
Predsjednik PKS-a Željko Sertić podsjetio je da su u tijeku pregovori s državama potpisnicama sporazuma CEFTA o izmjeni sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, kojim bi se za Hrvatsku zadržali isti uvjeti izvoza u regiji. Također, rekao je i da o trgovini šećerom i duhanom Srbija i Hrvatska još pregovaraju.
Sertić je sugerirao i da se nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji srbijansko gospodarstvo treba što bolje pripremati za ulazak u EU te istaknuo da pridruživanjem RH Uniji očekuje veći priliv investicija u Srbiju.
Hrvatski veleposlanik u Beogradu Željko Kuprešak je, primajući čestitke sudionika skupa za ulazak Hrvatske u EU, naglasio da će zemlje regije i ubuduće od Zagreba imati potporu za njihovo što skorije priključivanje Uniji. "Proces proširenja EU se nastavlja, to je snažna poruka ohrabrenja i čvrst dokaz da nakon ulaska Hrvatske, proces proširenja Unije neće biti završen", istaknuo je Kuprešak, ocijenivši da se Srbiji otvaraju velike šanse za zajednički nastup srpskih i hrvatskih poduzeća na trećim tržištima.
Ocjena većine sudionika je da ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao drastičnije utjecati na odnose u državama CEFTA-e te da se očekuju pozitivni gospodarski poticaji tim zemljama u eurointegracijskim procesima.
Među onima koji se pribojavaju promjena što ih može prouzročiti ulazak Hrvatske u EU je, prije svih, entitet Bosne i Hercegovine (BiH) Republika Srpska, budući, po riječima pomoćnice ministra za trgovinu i turizam RS Dušanke Tegeltije, ovaj entitet ima suficit u razmjeni s Hrvatskom. Njezina je ocjena da, zbog pojedinih tehničkih i carinskih barijera, Republika Srpska neće moći izvoziti, a proizvodi iz Hrvatske bit će na tržištu RS i BiH skuplji. Tegeltija je ocijenila da će se u takvim uvjetima "Republika Srpska okrenuti drugim tržištima", a najviše Srbiji.
Otvorenju stručnog skupa o efektima ulaska Hrvatske u EU na zemlje CEFTA regije nazočili su predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore i Srbije.
Zemlje CEFTA-e, obuhvaćene sporazumom o slobodnoj trgovini su, uz Hrvatsku, Srbija, BiH, Makedonija, Albanija, Crna Gora, Kosovo i Moldavija. Hrvatska ulaskom u EU gubi formalno status člana, a u tijeku su pregovori EU-a s državama regije o zadržavanju postojećeg, povlaštenog trgovinskog režima, ili barem ublažavanju onog koji stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU, zbog čega će značajno porasti carine svim hrvatskim proizvođačima koji izvoze u zemlje regije.
Zemlje CEFTA-e za većinu svojih proizvoda koje izvoze u EU imaju povlašten carinski tretman, no taj reciprocitet ne vrijedi kad je riječ o proizvodnji iz EU, koja se plasira na tržište CEFTA-e.