Tim se zakonom raznim mjerama i poticajima, kao što su manje stope poreza na dobit, potiču gospodarski rast i održivi razvoj te se omogućava lakše rješavanje socijalnih prilika, poboljšanje demografske slike i životnog standarda.
A upravo je demografska slika, koja se od 2001. do 2011. smanjila, pridonijela da Novi Vinodolski postane grad sa statusom brdsko-planinskoga područja.
Zakon propisuje da taj status, uz geografske odrednice, mogu dobiti oni gradovi čija je gustoća naseljenosti manja od 20 stanovnika po kilometru četvornome.
Po popisu stanovništva iz 2011., Novi Vinodolski imao je 5131 stanovnika te mu je u odnosu prema površini od 261,33 četvorna kilometra gustoća naseljenosti 19,63 stanovnika po kilometru četvornome. U odnosu prema 2001. godini broj stanovnika manji je za 151, što znači da taj grad može dobiti status brdsko-planinskoga područja.
Prijedlog da se Novi Vinodolski uvrsti u Zakon o brdsko-planinskome području uvršten je na dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora.
Status brdsko-planinskoga područja imaju gradovi Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Senj, Sinj, Vrbovsko, Trilj, Vrgorac, Lepoglava, Ogulin i Orahovica te nešto više od 30 općina.
Kada prijedlog bude prihvaćen, poslodavci u Novom Vinodolskom, obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva taj će porez plaćati 75 posto od propisane porezne stope. Uvjet im je da zapošljavaju više od pet radnika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 posto njih mora imati prijavljeno prebivalište i boravište.
Jedna od olakšica jest da prihodi od poreza na dohodak i dobit u takvim jedinicama lokalne samouprave pripadaju njima, a ne državnom proračunu.