"Želimo da građani Bosne i Hercegovine s nama dijele ove prednosti, a vjerujemo da će provedba reformi donijeti više investicija i radnih mjesta za sve u ovoj zemlji. Europska unija ostaje snažno posvećena građanima zemalja koje imaju jasnu perspektivu u pogledu članstva", piše danski diplomat na čelu EU u BiH u autorskome komentaru kojeg su objavili lokalni mediji u BiH.
Sorensen je podsjetio na činjenicu kako je EU toj zemlji za proteklih pet godina dodijelila pomoć kroz pretpristupne fondove potičući je da provodi nužne reforme. "Samo u razdoblju 2007.-2013. godine za Bosnu i Hercegovinu je određeno 660 milijuna eura u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Nastavljamo tražiti načine da pomognemo ovoj zemlji da zauzme mjesto u EU za koje vjerujemo da joj pripada", kazao je Sorensen istaknuvši da je na političarima ključna odgovornost kako bi se otkočile reforme.
Posebno važnim istaknuo je provedbu presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci kako bi se i predstavnicima manjinskih naroda omogućilo da se kandidiraju i budu birani u Predsjedništvo BiH i gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Osnova demokracije su ljudska prava, a BiH bi privrženost njihovu očuvanju morala pokazati prije svega kroz ukidanje postojeće diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu, istaknuo je posebni predstavnik EU u BiH.
Presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci jedan je od dva preostala neispunjena uvjeta da bi BiH mogla podnijeti prijavu za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Problem je što se oko načina biranja članova Predsjedništva BiH ne mogu usuglasiti predstavnici bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Hrvatske stranke inzistiraju na tome da brojniji Bošnjaci ne budu u mogućnosti izabrati dvojicu od trojice članova državnog Predsjedništva unutar Federacije BiH dok se jedan član bira iz entiteta Republike Srpske.