Od 7 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 4 očekuje danas stagnaciju Crobexa, a 3 porast.
Crobex indeks jučer je ojačao 0,33 posto, na 1.948 bodova, a Crobex10 0,14 posto, na 1.092 boda.
Redovni promet dionicama iznosio je oko 6 milijuna kuna, što je gotovo 5 puta manje nego u petak.
Niti jednom dionicom jučer nije ostvaren milijunski promet. Najveći je zabilježen povlaštenom dionicom Adrisa, 967 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 0,17 posto, na 296 kuna.
Slijedi dionica HT-a, sa 780 tisuća kuna, pri čemu joj je cijena stagnirala na 214 kuna.
U većem fokusu investitora još je bila i dionica Ericssona Nikole Tesle, čija je cijena porasla 0,33 posto, na 1.505 kuna, uz promet od 745 tisuće kuna.
„Danas očekujemo vrhunac sezone objave financijskih izvješća domaćih kompanija, i to će biti u najvećem fokusu investitora. Zbog toga je moguća i nešto veća aktivnost investitora na burzi“, kaže Ana Franin, financijska analitičarka u Raifeisenbank Austrija.
Hrvatski telekom (HT) jutros je izvijestio da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježio pad neto dobiti za 34,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 238 milijuna kuna, dok su prihodi smanjeni 6,1 posto, na 1,69 milijardi kuna.
„Rezultati HT-a nisu dobri. Nastavi li se tako sezona objava, Crobexi bi se mogli naći pod pritiskom“, kaže Ana Franin.
Na inozemnim se burzama, pak, nastavlja dobro raspoloženje, jer investitori očekuju nastavak labave monetarne politike u SAD-u, te dodatne poticajne monetarne mjere Europske središnje banke (ECB).
Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks ojačao 0,7 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u povijesti - 1.593 boda. Dow Jones je ojačao 0,72 posto, na 14.818 bodova, a Nasdaq indeks 0,85 posto, na 3.307 bodova.
I na azijskim te europskim burzama cijene su dionica jutros porasle.
„Na inozemnim burzama moglo bi se nastaviti pozitivno raspoloženje, prvenstveno zbog očekivanja investitora da će Fed i ECB nastaviti voditi labavu monetarnu politiku. No, to vjerojatno neće imati velikog utjecaja na domaće tržište, jer će u fokusu biti financijska izvješća domaćih kompanija“, zaključuje Franin.
A podaci koje će danas objaviti Državni zavod za statistiku mogli bi pokazati da je u ožujku industrijska proizvodnja porasla, no makroekonomisti upozoravaju da to ne znači i oporavak industrije.
Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u ožujku industrijska proizvodnja porasla za 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom se njihove procjene kreću od pada za 2 do rasta za 2,9 posto.
Od početka godine industrijska proizvodnja znatno oscilira. Nakon što je u siječnju porasla neočekivano snažnih 3,4 posto, u veljači je pala oštrih 4,1 posto. Ukupno je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja oslabila 0,5 posto.
„U ožujku očekujemo rast proizvodnje u skladu sa stabilizacijom inozemne potražnje te 'fenomenom' pojačane proizvodnje za izvoz prije nastupanja nepovoljnih carinskih režima po izlasku iz CEFTA-e polovicom godine, kada će Hrvatska pristupiti Europskoj uniji“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Temelj za rast industrije mogla bi predstavljati i niska baza, s obzirom da je u ožujku prošle godine proizvodnja pala gotovo 8 posto.