Nenaplativi krediti nastavit će rasti u pojedinim zemljama u regiji, blokirajući kreditne tokove i nagrizajući poslovne rezultate zapadnih banaka koje tamo posluju, upozorio je MMF u prvoJ analizi gospodarskih tema specifičnih za istočnu, srednju i jugoistočnu Europu (CESEE).
Iako se stanje razlikuje od zemlje od zemlje, vlasti bi općenito mogle ukloniti pravne i ostale prepreke kako bi pomogle zajmodavcima da počiste "loše" kredite koji u pojedinim slučajevima dosežu i do 20 posto njihova kreditnog portfelja.
To je zagušilo rast kredita i potkopalo oporavak gospodarstva.
"Rješavanje problema velikih iznosa nenaplativih kredita zbog kojih banke u regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe zaziru od dodjele novih kredita moglo bi polučiti važan efekt poticanja njihovog rasta", napominje se u izvješću.
"Dodatno bi lokalna tržišta kapitala u nastajanju mogla pomoći u stvaranju izvora stabilnog, dugoročnog domaćeg financiranja za banke", napominju autori izvješća, upozoravajući da je prevelika ovisnost o kapitalu inozemnih vlasnika pokrenula ciklus naglog rasta i naknadnog strmog pada kreditiranja.
Tako je u razdoblju od 2003. do 2008. financiranje u regiji upeterostručeno na tisuću milijardi dolara, potaknuvši nagli rast kreditiranja koji je rezultirao stvaranjem balona na tržištima nekretnina i drugih vrsta imovine.
Ti su baloni prsnuli nakon sloma američke banke Lehman Brothers u rujnu 2008. i naknadnih previranja na svjetskim tržištima, zbog čega se trećina tog iznosa odlila iz regije.
Koordinirana nastojanja banaka i nadležnih državnih tijela, uobličena u Bečku inicijativu, prigušila su strah od prekograničnih bankovnih kriza. U MMF-u pritom upozoravaju da inozemni kapital zapravo nije pomogao gospodarskom rastu.
"U dobrim je vremenima podupirao neodrživ nagli rast kredita, koji su vlasti teško mogle kontrolirati. U vremenima oskudne likvidnosti na globalnoj razini ubrzao je pak smanjivanje kredita, pri čemu domaći čelnici ponovo nisu imali previše manevarskog prostora za korektivne mjere", dodaju autori izvješća.
"Nema dokaza da je veći pristup inozemnom financiranju u tom ciklusu podupro gospodarski rast u regiji CESEE", zaključuju.
Napominju također da bi pojedine zapadnoeuropske banke zbog novih, strožih globalnih propisa o bankovnom kapitalu mogle smanjiti izloženost podružnicama na tržištima u nastajanju "povrh onoga što bi se smatralo 'zdravim' razduživanjem".
Rezultati pak pokazuju da istočnoeuropske podružnice pet najvećih bankovnih grupa u regiji posluju bitno profitabilnije od onih na Zapadu.