Nacionalne kritične infrastrukture u Hrvatskoj nisu definirane niti je procijenjena potreba njihove zaštite te se zakonom preuzima pravna stečevina Europske unije.
"Nacionalne kritične infrastrukture su sustavi, mreže i objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili isporuke robe i usluga može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost te zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost i neprekidno funkcioniranje vlasti", kazao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković.
Stoga je nužno, naglasio je, definirati načine njihove zaštite i osigurati njihovo djelovanje u svim uvjetima, kao i brzi oporavak ako dođe do nekog izvanrednog štetnog djelovanja (od prirodnih nepogoda do terorističkog djelovanja).
Zakonom se stoga uređuju prava, ovlasti i obveze Vlade i središnjih tijela državne uprave i upravitelja kritičnih infrastruktura u njihovoj identifikaciji, određivanju i zaštiti od svih vrsta prijetnji te osiguravanju njihova neprekidnog djelovanje.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje kao središnje tijelo dužno je redovito pratiti, procjenjivati ugroze i predlagati operativne i druge mjere za upravljanje i zaštitu kritičnih infrastruktura.
"Sigurnost nema cijenu", poručila je Lidija Bagarić (SDP) podsjetivši na razne vrste ugroza koje su se u svijetu događale, od eksplozije nuklearne elektrane u Černobilu te havariju u Fukushimi, kao i na napad na WTC u New Yorku, a u slučaju Hrvatske, rekla je, potencijalne opasnosti su poplave, teroristički napadi te incident u NE Krško. Važno je smanjiti rizike od takvih potencijalnih opasnih događaja, naglasila je.
Uz potporu zakonu, Miroslav Tuđman (HDZ) upozorio je kako nije realno očekivati da za njegovu provedbu neće trebati dodatni novac jer propisuje izradu procjene rizika, odnosno sigurnosnog plana, što košta.
Vlada će, prema zakonu, jednom godišnje Europskoj komisiji podnositi izvješće o sustavu nacionalnih kritičnih infrastruktura, a Tuđman je upozorio kako prijedlogom nije predviđeno podnošenje izvješća Saboru.
Stoga je, rekao je, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podnio amandman kojim se traži da Vlada takvo izvješće podnese i Saboru, a amandman je u ime Kluba HDSSB-a podupro i Josip Salapić.
Sabor je podržao i izmjene zakona o zaštiti od buke, a Peđa Grbin (SDP) pozdravio je to što će i komunalni redari, odnosno jedinice lokalne samouprave, imati mogućnost, kao i državni inspektorat, izricati sankcije zbog povećane razine buke.
Time će se postići sinergija državnih tijela i lokalne samouprave, rekao je Grbin.
No, Martina Banić (HDZ) upozorava da za takav nadzor u jedinicama lokalne samouprave nema dovoljno ljudi.
Zakonom se propisuje i pravna osnova za predlaganje i donošenje Nacionalne strategije i akcijskog plana za zaštitu od buke, u svrhu učinkovitog i usklađenog provođenja nacionalne politike na tom području.
Sabor je raspravio i prijedlog zakona o vodi za ljudsku potrošnju kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi, te Sporazum hrvatske i mađarske vlade o radu Dunavskog policijsko-sigurnosnog koordinacijskog centra.