"Za neke investitore hedge fondova europska bankarska kriza postala je opsesija i svjesna sam da je danas u trendu špekulirati koja će članica Europske unije sljedeća posrnuti", navela je Bratušek za Wall Street Journal.
U prilogu za američki list, čiji sadržaj u srijedu prenose i slovenski mediji, Bratušek je ponovno, kao i u nizu zadnjih javnih istupa, ustvrdila da su špekulacije kako će Slovenija zbog stanja u svojim bankama i javnim financijama biti nakon Cipra šesta članica eurozone koja će trebati financijsku pomoć neosnovane te da će njena vlada, koja je nedavno stupila na dužnost, nastaviti s reformama i riješiti trenutne probleme.
"Ne trebamo financijsku pomoć, nego malo povjerenja i vremena", navela je Bratušek, dodavši da se protivno svim špekulacijama Slovenija reformama može vratiti na put gospodarskog oporavka i rasta.
Bratušek je za WSJ navela da Slovenija dijeli probleme s cijelom Europom, koja se suočava s niskim rastom, te da ima probleme, no da je slovenska ekonomija izvozno orijentirana, a poduzetnički sektor jak i prilagodljiv.
"Provodimo velike promjene u javnom i privatnom sektoru, smanjujemo naš dug, javnu potrošnju i deficit, a što je najvažnije reformiramo i naš bankarski sustav", navela je slovenska premijerka za Wall Street Journal.
Bratušek je istakla da je njena vlada privržena reformama i stabiliziranju javnih financija te saniranju stanja u bankama, ali da politiku štednje neće voditi tako da se zakoči gospodarski rast i oporavak.
"Nećemo voditi politiku stroge štednje na račun rasta. Nije moguće vraćati dug ako se ne mogu povećati prihodi, a put do toga je veći gospodarski rast", navela je Bratušek.
Dodala je da je cilj njene vlade poticanje dugoročnih investicija u infrastrukturu, preko sredstava države, te u sustavu privatno-javnog partnerstva, što bi se već u kratkom razdoblju moglo odraziti na povećanom zapošljavanju.