"Počinje novo razdoblje za Hrvatsku. Hrvatska postaje 28. članicom, a hrvatski jezik 24. službenim jezikom EU-a, što je priznanje hrvatskom narodu i hrvatskim građanima, ali i velika satisfakcija svima onima koji su teško radili da se postigne taj strateški cilj", rekla je Kosor na tribini ljubljanskog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).
Tijekom predavanja pod naslovom "Republika Hrvatska pred ulaskom u EU", Kosor je podsjetila da je Hrvatska pregovore o učlanjenju u EU započela još 2005., te ocijenila da je članstvo u europskoj obitelji naroda tim veći uspjeh s obzirom na političke i druge okolnosti u kojima su se pregovori odvijali i postavljene uvjete za članstvo.
Radi se zapravo o povijesno kratkom razdoblju od osamostaljenja do učlanjenja u EU, ako se ima u vidu da je Hrvatska bila žrtva krvave agresije od koje se obranila, ali zbog koje se na trenutke činilo da su ljudi izgubili nadu u budućnost, naglasila je Kosor.
Dodala je da s optimizmom gleda na budućnost Hrvatske u Europskoj uniji, da će se učinci članstva brzo odraziti i na mogućnosti gospodarskog oporavka, ako se imaju u vidu svi hrvatski potencijali.
Tijekom predavanja i odgovarajući na pitanja slušatelja tribine u Ljubljani koja je bila dobro posjećena, Kosor je među ostalim rekla da smatra kako hrvatska vlada mora već sada odrediti nekoliko prioriteta s kojima će se Hrvatska pozicionirati u društvu ostalih članica u idućim godinama.
Glede odnosa u regiji nakon 1. srpnja ove godine, Kosor je iznijela uvjerenja da će Hrvatska bez sumnje biti prepoznata kao regionalni lider koji svojim iskustvima može pomoći susjednim državama čije vlade na hrvatskom primjeru mogu naučiti kako se unatoč teškom putu i uvjetima može postati dio EU-a ako se u taj strateški cilj ulože napori.
Na pitanje o BiH i kako će na tu državu utjecati hrvatsko članstvo, Kosor je ocijenila da će se i za situaciju u BiH otvoriti "novi mehanizmi", ali da je bitno da odluke u njoj donose ljudi u BiH. Hrvatska će s članstvom u EU-u na različitim razinama i u kontaktima s BiH čelnicima tada moći djelovati i pomagati bez zadrške i kompleksa, a popravit će se i položaj hrvatskog naroda u BiH koji sada nije zadovoljavajući, ocijenila je Kosor.
Što se tiče normalizacije odnosa Srbije i Kosova, Kosor je naglasila da je Hrvatska Kosovo priznala kao samostalnu državu, te da će u pregovorima o tom pitanju biti potrebno mnogo "energije i truda", ali da vjeruje da će političke elite u Srbije jednom shvatiti da se "kotač povijesti" ne može zavrtjeti natrag jer vraćanje u povijest i prošlost nije dobro.
Kosor se osvrnula i na odličan politički odnos koji je imala s bivšim slovenskim premijerom, a sadašnjim predsjednikom Borutom Pahorom, kada je suprotno svim očekivanjima i protivljenjima oporbe u Sloveniji i Hrvatskoj, postignut arbitražni sporazum o načinu rješavanja graničnog prijepora zbog kojih je Slovenija više mjeseci 2009. blokirala hrvatske pristupne pregovore s EU-om.
"Hrvatska nijedno bilateralno pitanje sa susjednim državama neće postavljati kao uvjet za njihovo pristupanje Europskoj uniji", rekla je Kosor, dodajući da je nakon rješenja graničnog pitanja sa Slovenijom upravo s Pahorom pokrenula regionalnu inicijativu, "proces Brdo".
Kao jedan od kritičnih momenata na europskom putu Hrvatske koji su mogli ugroziti članstvo Kosor je navela i prvostupanjsku osuđujuću presudu hrvatskim generalima u Haškom sudu, kada su se u šokiranoj javnosti mogle čuti i ocjene da bi pregovore trebalo prekinuti ili odustati od članstva.
Govoreći o postavljanju natpisa na ćirilici i dvojezičnosti u Vukovaru Kosor je rekla kako zbog "specifičnosti" tog pitanja u Vukovaru koji je u agresiji 1991. skoro u cijelosti razoren tom pitanju treba pristupiti osjetljivo, te da bi to trebali riješiti sami Vukovarci, Hrvati, Srbi i druge manjine koje u tom gradu žive, odnosno predstavnici koje izaberu na predstojećim lokalnim izborima.
"Treba ići korak po korak. Treba učiniti sve da se zakoni provode, ali ne na silu i ne preko koljena", rekla je Kosor.