Osnovni razlog pogoršanja pozicije Hrvatske prema godini prije je nazadovanje za 10 mjesta u okviru ranije izvrsnog indeksa Mrežne spremnost (sa 31. u 2012. na 41. mjesto u ovoj godini) te gubitak osam pozicija za indeks Utjecaj, po kojem smo na 63. mjestu. Po indeksu Korištenja Hrvatska je zadržala 47. poziciju, a i nadalje je najlošije ocijenjeno stanje Okruženja (70. mjesto).
Općenito, za Hrvatsku se može zaključiti kako ima razmjerno dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope pismenosti, uključenosti ICT-a u sekundarno obrazovanje i kvalitete obrazovanja, navode iz NVK-a.
U dvanaestom "Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji 2013." na temu Gospodarskog rasta i zapošljavanja u povezanom svijetu, odnosno odnosa između ICT-a i konkurentnosti, gospodarskog rasta i zapošljavanja uključene su 144 zemlje, dvije više nego godine prije.
Finska, Singapur i Švedska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a.
Bitniji pomaku odnosu na godinu prije bilježi Ujedinjeno Kraljevstvo sa 10. na 7. poziciju te Nizozemska na četvrtom i Norveška na petom mjestu, koje su poboljšale svoje pozicije za dva mjesta. SAD pak bilježi pad na 9. poziciju, najlošiju do sada.
Od zemalja jugoistočne Europe jedino Bosna i Hercegovina bilježi znatno poboljšanje sa 84. na 78. poziciju, dok ostale zemlje bilježe pad pozicije, pogotovo Rumunjska koja sada zauzima 75. mjesto.
Od zemalja središnje Europe, Slovenija na 37. mjestu, Češka na 42. i Poljska na 49. mjestu zadržale su prošlogodišnje pozicije, a Slovačka bilježi poboljšanje za tri pozicije, na 61. mjesto.
Gospodarstva zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) nastavljaju zaostajati u rangiranju (Kina je pala za sedam mjesta i nalazi se trenutno na 58. poziciji), te održivi brzi ekonomski rast ovih zemalja može biti ugrožen ukoliko ne izvrše ulaganja u ICT, vještine i inovacije.
"Iako ne možemo biti nezadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, negativan trend potiče zabrinutost. Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja pa tako nedostaje regulativni okvir kojim bi se poticale investicije u ICT, kao i njegova primjena u reformama javnog sektora nužnog za porast konkurentnosti Hrvatske", istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Napominje kako "ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja željama, nego potrebnim reformama. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, u suprotnom ćemo izgubiti korak s naprednim dijelom svijeta", upozorava Mudrinić.