Uvoz je tako potonuo 3,8 posto, dok je pad izvoza bio nešto manje izrazit, kliznuvši za 1,5 posto, pokazali su podaci Destatisa.
Pad izvoza, tradicionalno glavne uzdanice najvećeg europskog gospodarstva, svjedoči o negativnom utjecaju slabosti u ključnim europskim trgovinskim partnerima na potražnju za njemačkim robama.
"Postojala je nada da će njemačka domaća potražnja poduprijeti gospodarstvo, ne samo vlastito, već i ostatka eurozone, uvozom, i to poglavito iz zemalja pogođenih krizom", kazao je Christian Schulz u banci Berenberg.
"No, njemačko gospodarstvo još nema ulogu koju bi moglo imati u smislu uspostave nove ravnoteže u Europi. Domaću potražnju i dalje, čini se, pritišće nedostatak povjerenja zbog određenih neizvjesnosti u vezi krize eura", dodao je.
Po podacima Destatisa, desezonirani trgovinski višak u veljači je uvećan na 17,1 milijardu eura, s 15,6 milijardi u siječnju.
Njemačko gospodarstvo dugo je uspješno odolijevalo dužničkoj krizi u eurozoni, da bi u prošloj godini usporilo i u zadnjem tromjesečju zabilježilo pad od 0,6 posto.
Ekonomisti procjenjuju da se u prva tri mjeseca vratilo mršavom rastu i time izbjeglo recesiju, koja se inače definira kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti.
Vlada u Berlinu u ovoj godini procjenjuje rast od 0,4 posto. Njemački rast ključan je za poticanje gospodarstva šire zone primjene jedinstvene europske valute, pogođene dužničkom krizom i recesijom.
I dalje se očekuje da će rast u ovoj godini podupirati domaća potražnja, uz podršku snažnog tržišta rada, čvrstog rasta plaća i povoljnih uvjeta financiranja. Izvoz ove godine vjerojatno neće podupirati njemački BDP zbog mjera štednje i recesije u eurozoni, u koju Njemačka plasira 40 posto izvoza.