ZAGREB - Odbor za gospodarstvo Hrvatskog sabora i izaslanstvo Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta održali su u srijedu u Zagrebu zajednički sastanak o pripremama Hrvatske za sudjelovanje na unutarnjem tržištu Europske unije, koje je s 500 milijuna potrošača velika prilika ali i izazov kako za hrvatske gospodarstvenike tako i za građane kojima će omogućiti bolji život. Izaslanstvo Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta boravi od 2. do 4. travnja u posjetu Zagrebu i Splitu kako bi uspostavilo kontakte i razmijenilo stajališta s hrvatskim vlastima i gospodarstvenicima o pitanjima od zajedničkog interesa na području slobodnog kretanja robe i usluga, carina i zaštite potrošača, kao i kako bi pridonijelo daljnjem jačanju suradnje između Europskog parlamenta i Hrvatskog sabora. Izaslanstvo Europskog parlamenta na taj je način, na najvišoj razini, izrazilo potporu ulasku Hrvatske na unutarnje tržište Europske unije, čiji će Hrvatska biti mali ali važan dio, kazao je u izjavi za novinare nakon sastanka predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora Igor Rađenović, istaknuvši da je unutarnje tržište EU-a, s 500 milijuna stanovnika, velika prilika ali i izazov kako za hrvatske gospodarstvenike tako i za hrvatske građane kojima će omogućiti bolji život. "Hrvatska će imati veliku stratešku važnost kao država članica EU-a i može dati velik doprinos", rekao je predsjednik Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Malcolm Harbour, izrazivši zadovoljstvo što je kod hrvatskih sugovornika naišao na duboko razumijevanje važnosti unutarnjeg tržišta EU-a za hrvatsku budućnost, gospodarstvo i građane. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko kazao je, otvarajući sastanak, da je unutarnje tržište EU-a jedno od najzanimljivih i najsloženijih područja europske politike, istaknuvši da će se Hrvatska nastaviti usklađivati s europskim standardima na svim područjima kako bi bila ravnopravna, odgovorna i uspješna članica Europske unije.
VATIKAN - Papa Franjo istaknuo je u srijedu ulogu žena u prenošenju kršćanske vjere, rekavši da su one prve povjerovale u uskrsnuće te je pozvao mlade da budu nositelji evanđeoske nade. Nastavljajući ciklus kateheza u Godini vjere koju je proglasio njegov prethodnik Benedikt XVI., papa Franjo je tijekom opće audijencije srijedom istaknuo da su "žene bile prvi svjedoci uskrsnuća". Žene ga ne zadržavaju za sebe, nego ga prenose", kazao je. Premda po "tadašnjem židovskom zakonu žene i djeca nisu mogli donositi svoj sud", "žene imaju glavnu, temeljnu ulogu" u razumijevanju vjere, rekao je. Papa je istaknuo da su "žene imale i još imaju posebnu ulogu" u povijesti Crkve u prenošenju te vijesti. Pred praznim grobom "apostolima i učenicima je bilo teže povjerovati, ali ne i ženama", dodao je Franjo svojim uobičajeno prisnim tonom. Ta "sigurnost" u uskrsnuće "može nam pomoći da svakodnevnu stvarnost živimo s više povjerenja i hrabrosti". Papa se zatim obratio mladima energičnim tonom koji je podsjetio na Ivana Pavla II. "Ima toliko mladića i djevojaka na ovom trgu. Budite sigurni: Gospodin je živ i korača s vama! Ukorijenjeni ste u toj nadi! Držite se čvrsto za uže i nosite nadu, svjedočanstvo! Naprijed, mladi, jer svijet je već pomalo ostario zbog ratova". Na općoj audijenciji bilo je oko 30.000 vjernika, među kojima je desetak tisuća došlo iz Milanske biskupije s kardinalom Angelom Scolom na čelu. Scolino se ime najviše spominjalo kao kandidata za papu uoči konklava. Papa je zatim u otvorenom bijelom džipu dugo obilazio vjernike na Trgu svetog Petra, često se zaustavljajući kako bi poljubio djecu koju su mu pružali.
SARAJEVO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko u srijedu je ponovo pozvao čelnike izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH da riješe problem imenovanja novih sudaca u entitetski ustavni sud i tako osiguraju funkcioniranje FBiH. Inzko je tim povodom pozvao na sastanak predsjednika i dopredsjednike FBiH Živka Budimira, Mirsada Kebu i Svetozara Pudarića te čelnike Zastupničkog i Doma naroda entitetskog parlamenta. Ustavni sud trebao bi odlučivati o tome je li izglasavanjem nepovjerenja federalnoj vladi u veljači povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka i tako otkloniti zapreke eventualnoj rekonstrukciji vlade. Na vitalni nacionalni interes u parlamentu se pozvala Stranka demokratske akcije (SDA), a o ustavnosti tog postupka pravorijek može donijeti samo Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu kojega čini šest sudaca, po dva iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. To vijeće, međutim, ne može zasijedati jer u sudu nedostaje jedan sudac bošnjačke nacionalnosti, a izbor tog suca blokiran je jer je SDA ponovo posegnula za mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa na prijedlog da za suca bude imenovan Šahbaz Džihanović. Njega u SDA smatraju nedostojnim te dužnosti zbog optužbi da je kao generalni konzul BiH u Muenchenu tijekom rata protuzakonito izdavao putovnice osobama koje na to nisu imale pravo. Inzko je federalne čelnike u srijedu upozorio kako stvaranje uvjeta da tijela vlasti funkcioniraju nije stvar izbora nego obaveza. Odgovornost ipak nije prebacio samo na jednu stranku. "U protekle četiri godine sve političke stranke imale su ulogu u opstruiranju izbora sudaca zbog želje da na ta mjesta dovedu suce nad kojima mogu osigurati političku kontrolu ili utjecaj", kazao je Inzko. Federalnim je čelnicima poručio kako žurno moraju naći rješenje za ovaj problem i tako stvoriti uvjete za okončanje sadašnje političke krize, jer međunarodna zajendica ne kani intervenirati.
MOSTAR - Visoki međunarodni predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko optužio je dvije vodeće hrvatske i bošnjačke stranke u Mostaru, HDZ BiH i Stranku demokratske akcije (SDA), da su najodgovornije za financijsku krizu s kojoj se suočava ovaj grad odbijajući posredovati u donošenju proračuna za 2013. godinu, objavili su u srijedu lokalni mediji. Predstavnici svih sindikata uposlenika u Gradskoj upravi i korisnika proračuna najavili su u utorak da će započeti opći štrajk nakon što im nisu isplaćene plaće ni za jedan mjesec u ovoj godini jer nije usvojen proračun niti donesena odluka o privremenom financiranju, zbog osporavanja Gradskom vijeću Mostara da donosi odluke s obzirom da je vijećnicima istekao mandat. Ranije je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić zatražio od Inzka odobrenje da nametne proračun, što je on odbio učiniti prebacujući odgovornost na lokalne vlasti. "Bez sumnje najveća odgovornost zato što grad nije u stanju ispuniti svoje financijske obveze prema vama i svim ostalim proračunskim korisnicima u Mostaru leži na ove dvije stranke. Kriza se može nadići ukoliko ove dvije stranke pokažu jednu skromnu dozu političke volje. U tom cilju, sugeriram da svoje veoma legitimne zahtjeve uputite onima koji mogu vrlo brzo riješiti ovu situaciju – vodstvu HDZ BiH i SDA", napisao je Inzko u pismu dostavljenom sindikatima. Inzko je pozvao sindikate ali i predstavnike vlasti da samostalno riješe krizu u gradu. Jedino u Mostaru građani nisu birali novi sastav vlasti u listopadu prošle godine kada su u ostatku BiH održani lokalni izbori.
LJUBLJANA - To što je slovenski parlament bez ijednog glasa protiv u utorak ratificirao hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom neki slovenski komentatori u srijedu vide kao znak obnove povjerenja iz vremena osamostaljenja dviju država, no drugi upozoravaju da bi tragovi sporova iz zadnjih dvadesetak godina mogli imati i dugotrajne posljedice. Ljubljansko "Delo" ističe da činjenica da su 82 zastupnika glasovala za ratifikaciju, a nijedan nije bio protiv svjedoči o tome kako je Slovenija "jedinstvena u potpori europskoj Hrvatskoj", dodajući da su se od najviših predstavnika dviju država čule optimističke izjave o budućem savezništvu u Europskoj uniji. Mariborski dnevnik "Večer" navodi da slovenska javnost ne pamti kad su zastupnici u parlamentu neku odluku prihvatili tako jedinstveno kao što je to bio slučaj s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora. Prije još samo mjesec dana slovenska javnost više bi vjerovala da će zastupnici jedinstveno blokirati ulazak Hrvatske u EU ili raspisati novi referendum o graničnom prijeporu, ali je u međuvremenu potpisan i memorandum o Ljubljanskoj banci, a i javnost je sve više sita korištenja sporova radi unutarnje politike, ocjenjuje komentator lista.
LJUBLJANA - Slovenski ministar financija Uroš Čufer najavio je u srijedu da će slovenska vlada do kraja ovog mjeseca Europskoj komisiji predstaviti detaljan plan pokretanja gospodarstva i sanacije banaka, što je po njegovoj ocjeni prioritetno pitanje koje treba brzo provesti. Također je ocijenio da Sloveniji nije hitno potrebno izdati nove državne obveznice jer su kamate na njeno zaduživanje trenutačno previsoke zbog stanja na financijskom tržištu vezanom uz Cipar te zbog neopravdanih špekulacija da bi i Slovenija mogla zatražiti financijsku pomoć "trojke". "Moramo se u prvom redu posvetiti domaćoj zadaći koju smo propustili napraviti protekle četiri godine, a zbog čega se pritisak na Sloveniju dodatno povećao", rekao je Čufer u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA u vezi špekulacija da će Slovenija kao šesta članica eurozone morati zatražiti međunarodnu financijsku pomoć zbog sedam milijardi eura loših kredita u svom bankarskom sektoru, što čini oko petine njenog BDP-a.
RIM - Prvo glasovanje za nasljednika predsjednika Giorgia Napolitana trebalo bi biti moguće nakon 18. travnja, objavila je u srijedu predsjednica zastupničkog doma talijanskog parlamenta Laura Boldrini. Zajedničku sjednicu oba doma parlamneta (zasupnički dom i Senat) Boldrini je sazvala za 15. travnja, a nakon toga "zasjedanje parlamenta moglo bi slijediti 18. travnja". Mandat 87-godišnjeg predsjednika Napolitana istječe 15. svibnja. Ustav predviđa da se izbor predsjednika mora organizirati mjesec dana ranije. Predsjednik Italije bira se skupštinom "velikih izbornika" koju čine svi senatori i svi zastupnici te po tri izaslanika iz svake talijanske pokrajine, osim Val d' Aoste koja ima samo jednog izaslanika. Predsjednik može biti izabran u prvome krugu dvotrećinskom većinom, odnosno jednostavnom većinom od četvrtog kruga. Uloga predsjednika Talijanske Rebuplike nije velika no prati je ugled u javnome mnijenju, a predsjednik potpisuje i zakone. Međutim, upravo predsjednik može odigrati ključnu ulogu u pojednim okolnostima. U studenome 2011., nakon ostavke tadašnjeg premijera Silvija Berlusconija Napolitano je odlučio da neće raspustiti parlament već odabrati opciju tehnokratske vlade. Tu tehnokratsku vladu i danas vodi premijer Mario Monti s obzirom da se više od mjesec dana nakon parlamentarnih izbora, koji nisu dali jasna pobjednika, nije konstituirala vladajuća koalicija. Napolitano je mandat za sastav nove vlade povjerio vođi lijevog centra Pieru Luigiju Bersaniju koji u tome zasad nije uspio. Da bi smirio stanje i pronašao izlaz iz pat pozicije Napolitano je u utorak oformio dva povjerenstva koja bi trebala predložiti reforme izbornog zakona što bi pomoglo da se izbjegnu ovakve bezizlazne situacije.
ŽENEVA/PARIZ - Bivši francuski ministar za proračun Jerome Cahuzac dopustio je švicarskim vlastima da podatke o njegovu bankovnom računu prebace sudu u Parizu radi istrage u aferi zbog kojeg je podnio ostakvu i koja je teško pogodila predsjednika Francoisa Hollandea te izazvala političku krizu. Švicarsko državno odvjetništvo predalo je podatke o tajnom računu što ga je Cahuzac imao u banci UBS i Reyl & Cie te otkrilo da je Cahuzac u Švicarskoj imao račun od 1992., piše Reuters. Agencija AFP izvještava da je predsjednik Francois Hollande u središtu političke krize otkako je Cahuzac priznao da je lagao što je oporba iskoristila za napade na njega i vladu. Afera Cahuzac izbila je u teškom trenutku za Hollandea, koji je mandat počeo prije deset mjeseci i već mu je niz nevolja na vratu, od rasta nezaposlenosti i pada popularnosti do prosvjeda protiv istospolnog braka. Jerome Cahuzac koji je u vladi bio zadužen za borbu protiv porezne utaje, lagao je dulje od tri mjeseca niječući da posjeduje bankovni račun u inozemstvu, što je 4. prosinca otkrio portal Mediapart. Nakon pretraga u banci UBS i Reyl et Cie sudska istraga u Švicarskoj otkrila je da ministar Cahuzac posjeduje neprijavljen tajni račun, piše švicarski dnevnik Le Temps. U Francuskoj je otvorena sudska istraga, a Cahuzac je 19. ožujka podnio ostavku kada se otkrilo da je "lagao u oči" Hollandeu i ministrima.
JERUZALEM - Izrael će odgovoriti na svaki napad iz Gaze ili iz sirijskog dijela Golanske visoravni, rekao je novi ministar obrane Joshe Yaalon u srijedu, dan nakon smrti palestinskog zatvorenika koja je razbjesnila Palestince pa su raketirali izraelski teritorij iz pojasa Gaze. Dvije nove rakete ispaljene su u srijedu rano ujutro iz pojasa Gaze na izraelski grad Sderot, ali nisu pričinile nikakve štete, rekao je policijski glasnogovornik. "Izraelska vojska napala je Gazu noćas jer držimo (pokret) Hamas odgovornim za svako otvaranje vatre iz Gaze na Izrael", rekao je ministar Yaalon. "Na Golanskoj visoravni nećemo trpjeti otvaranje vatre iz Sirije na Izrael, bilo da su ti izgredi namjerni ili ne, mi ćemo oštro odgovoriti", dodao je ministar. Izrael drži sirijski režim odgovornim za sve što se događa na sirijskom teritoriju, rekao je. U utorak navečer izraelsko vojno zrakoplovstvo izvelo je tri udara na sjever pojasa Gaze, što su prvi napadi nakon primirja zaključenog krajem studenoga s islamističkim pokretom Hamasom koji upravlja Gazom. Napadi su slijedili pošto su izraelske rakete pale na izraelski teritorij. Tim su raketiranjem Palestinci reagirali na vijest da je u strogo čuvanom izraelskom zatvoru umro Maisara Abu Hamdija koji je bolovao od raka grla. Nakon njegove smrti proglašeno je opće primirje i jednodnevna žalost. Abu Hamdija je bivši palestinski general. Uhićen je 2002. godine, a 2007. osuđen je na doživotni zatvor. U znak prosvjeda palestinski zatvorenici u izraelskim zatvorima odbili su hranu. "U srijedu ujutro 4600 zatvorenika odbilo je doručak. To nije štrajk glađu", rekao je glasnogovornik izraelskih kaznionica Sivan Weizman. Palestinski predsjednik Mahmud Abas i palestinske stranke smatraju izraelsku vladu odgovornom za smrt Abu Hamdije.
HERAT - Pet je militanata u srijedu u Afganistanu upalo u sudnicu za suđenja pobunjenim talibanima i ubilo sedmero a ranilo 75 osoba, rekli su dužnosnici. Tijekom sukoba s afganistanskim snagama sigurnosti u Farahu, glavnom gradu istoimene zapadne pokrajine blizu granice s Iranom, najmanje se jedan od napadača digao u zrak, rekao je zamjenik guvernera pokrajine Muhamed Younis Rasouli. "Oni su upali u sudnicu dok se sudilo desetorici talibanskih boraca", rekao je agenciji Reuters i dodao da su ubijena četiri civila i tri pripadnika snaga sigurnosti. Talibani su odgovornost za napad preuzeli u poruci medijima, rekao je glasnogovornik Qari Jusuf Ahmadi i dodao da su u napadu talibani kojima se sudilo oslobođeni.
ARSAL - Sirijski zrakoplov ušao je u srijedu 20 kilometara u libanonski zračni prostor i ispalio projektil na polje u okolici pograničnog grada Arsala no žrtava nije bilo, rekli su svjedoci. Sirijske snage lojalne predsjedniku Bašaru al-Asadu povremeno su goneći pobunjenike ispaljivale minobacačke granate i ulazile na libanonski teritorij a prošlog su mjeseca prijetile izvršiti zračne napade na Libanon. Kada je sirijski zrakolov sredinom ožujka bombardirao libanonski teritorij libanonski predsjednik Michel Suleiman je taj slučaj nazvao "neprihvatljivom povredom" libanonskog suvereniteta. Još nije poznato što je u srijedu gađao sirijski zrakoplov. Stanovnici područja su rekli da je u vrijeme napada područje blizu Arsala u Libanonu nadlijetao i helikopter sirijske vojske. Prije zore u srijedu libanonski napadači koji podržavaju pobunu protiv Asada u Siriji u lučkom gradu Tripoliju pucali su na konvoj kamiona koji su išli za Siriju i ranili jednog vozača, rekli su izvori iz libanonskih snaga sigurnosti.
LONDON - Građani velike Britanije danas pripadaju jednoj od sedam društvenih klasa, pokazala je velika anketa koju je proveo BBC. Tradicionalna podjela na radničku, srednju i višu klasu zastarjela je i odnosi se na samo 39 posto stanovnika. Anketa je pokazala da je nužan novi model sa sedam društvenih klasa, od elite na vrhu do proletarijata na dnu. U tom najvećem ispitivanju klasa u Velikoj Britaniji sudjelovalo je više od 161 tisuća ljudi. Klasa se tradicionalno definira zanimanjem, bogatstvom i obrazovanjem. No ovo istraživanje pokazuje da je to prejednostavna podjela te da klasa ima tri dimenzije, gospodarsku, socijalnu i kulturnu. BBC-jeva studija mjerila je ekonomski kapital (dohodak, štednju, vrijednost kuće), te socijalni kapital (broj i status ljudi koje osoba poznaje). Mjeren je i kulturni kapital koji je definiran kao opseg i narav kulturnih interesa i aktivnosti. Novodefinirane su sljedeće klase: elita, čvrsta srednja klasa, tehnička srednja klasa, novo imućno radništvo, tradicionalna radnička klasa, uslužna klasa u usponu te prekarijat.