Australski diplomat Peter Woolcott, predsjedavajući konferencije koja okuplja 193 zemlje članice UN-a, na stol je stavio dokument "uzmi ili ostavi", a pregovaračima su bila na raspolaganju 24 sata da ga prouče i potom se nađu na plenarnom zasjedanju u sjedištu UN-a u poslijepodnevnim satima.
Sporazum se mora prihvatiti konsenzusom, što u teoriji znači da ga bilo koja zemlja može blokirati. Potom je potrebno da ga ratificira najmanje 50 zemalja.
Nakon sedam godina pokušaja i deset dana pregovaranja, kao i fijaska prošlog srpnja, pregovarači zrače određenim optimizmom. Procjenjuje se, naime, da su glavni izvoznici oružja na tržištu vrijednom 80 milijardi dolara, SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina, spremni ove maratonske pregovore završiti uspjehom.
"Radi se o vrlo ambicioznom sporazumu koji uživa široku potoru", kazao je jedan europski diplomat.
No, prema njegovim riječima, postoji mogućnost da ga blokiraju zemlje poput Irana, Egipta, Sjeverne Koreje, Kube, Venezuele, Sirije i Alžira. Indija također ima svoje rezerve i zahtjeva određeni manevarski prostor za njezine sporazume o vojnoj suradnji. Procjenjuje se da postoji 80 posto šansi za postizanje konsenzusa. Rusija se navodno ne protivi konsenzusu, ali izražava rezerve i malo je vjerojatno da potpiše sporazum. Moskva traži da se dokument isključivo odnosi na šverc oružja i da se jasno aludira na "nedržavne aktere", poput čečenskih ili sirijskih pobunjenika.