ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas u vezi s reakcijama na njegove inicijative te u vezi s tvrdnjama nekih da u Hrvatskoj nema dužničke krize da su najbolji odgovor na to stajališta građana i neki sudski postupci te da nije najvažnije svađati se o nekim izjavama, nego razumjeti da je kriza ozbiljna i da nastojimo pomoći građanima. "Dvadeset mjera koje sam predložio su mjere na kojima treba još raditi ako ih Vlada i Sabor prihvate, no ne samo oni, nego i neki drugi igrači, poput Hrvatske narodne banke, mogu najugroženijima olakšati težak položaj danas", rekao je Josipović. "Očekujem da se strasti spuste jer obično - kad izađete s malo oštrijim inicijativama - bude reakcija, osobito one prve budu malo tvrđe, a kad se stvari malo slegnu, da će se iz tih 20 mjera znati izvući nešto pozitivno. Da ne vjerujem u hrvatske institucije - Sabor, Vladu, HNB i sve druge kojih se tih 20 mjera tiče, vjerojatno ne bih ni izlazio s njima", rekao je predsjednik Josipović odgovarajući na novinarsko pitanje nakon razgovora s europskim povjerenikom za proširenje Europske unije Štefanom Fueleom. Na pitanje kako ocjenjuje izjavu predsjednika Hrvatske udruge banaka Zorana Bohačeka da u Hrvatskoj nema dužničke krize ni dužničkog ropstva jer 95 posto građana vraća kredite, predsjednik Republike jučer je rekao kako je iznenađen tom tvrdnjom jer - kad postoji 126 milijarda kuna duga, od kojih gotovo 12 milijarda duguju građani koji ih ne mogu otplatiti - "što je to nego dug". "Sasvim sigurno je jedan pogled sa strane banaka, a sasvim drugi sa strane građana koji duguju te silne milijarde i za njih sasvim sigurno postoji dužnička kriza", smatra predsjednik Josipović.
ZAGREB - Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" pokrenuo je značajan znanstveno-istraživački projekt "Hrvatski Domovinski rat: strukture sjećanja", koji će u sljedeće tri godine realizirati u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata. Voditelj projekta dr. sc. Tomislav Smerić, viši znanstveni suradnik na Institutu Pilar, izjavio je danas Hini, da je svrha toga projekta pokušaj dobivanja komplementarnih uvida i znanja o Domovinskome ratu, propitivanjem ključnih ljudi, "vrha koplja" Domovinskog rata, koji je bio višestruko prijeloman događaj u socijalnoj i političkoj povijesti hrvatskoga društva, pa je prirodno što je upisan i u hrvatsko kolektivno pamćenje. Istodobno, kako je dodao, želi se promijeniti generalni odnos spram istraživanja Domovinskog rata i sjećanja na njega i njegove sudionike, budući da u dosadašnjim povijesnim i socio-psihološkim istraživanjima braniteljskih skupina takav postupak istraživanja nije rabljen. "Istraživanje bi se provelo na skupini od 250 branitelja, izvornih sudionika i dragovoljaca, uglavnom časnika i dočasnika, pripadnika borbenog sektora", izjavio je Smerić, dodavši kako bi ga provodili s velikim stupnjem znanstvene rigoroznosti povjesničari, sociolozi i psiholozi, mladi znanstvenici koji su postigli doktorski stupanj ili su u procesu njegova stjecanja.Upitnik bi osim općih i osobnih podataka o ispitaniku, uz ino, zahvatio razdoblje prije Domovinskog rata, ratno razdoblje, posebice ratni put, borbene zadatke, ratnu svakodnevnicu, odnos prema neprijatelju, ideologijsku i političku orijentaciju, odnos prema lokalnom stanovništvu, kraj rata i tranziciju, napose opažanja o današnjem položaju. Ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" prof. dr. sc. Vlado Šakić rekao je kako očekuje da će se različitim potporama u realizaciju projekta uključiti Ministarstvo obrane, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, braniteljske udruge, a očekuju se i razne donacije.
ZAGREB - Gradski odbor HDZ-a i Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Grada Zagreba potpisali su danas Sporazum o trajnoj političkoj suradnji kojim, kako su poručili, žele građanima pokazati da postoje vjerodostojni ljudi koji mogu istinske hrvatske vrijednosti oživotvoriti na gospodarskoj i političkoj sceni glavnog grada Hrvatske. Nakon dogovora o suradnji na nacionalnoj razini, HDZ i BUZ suradnju nastavljaju i na gradskoj razini jer su prepoznali svoje programske i svjetonazorske podudarnosti, poručio je predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić. "Nudimo nove, mlade ljude s vizijom i programom razvoja grada", kazao je šef zagrebačkog HDZ-a napomenuvši kako je tijekom posljednjih nekoliko mjeseci zagrebački HDZ 'bogatiji' za 1800 novih članova dok ih je tek pedesetak otišlo iz stranke. Predsjednik BUZ-a Grada Zagreba Dražen Štiglić poručio je kako će zajedno s HDZ-om ispuniti prazan prostor socijale i umirovljenika u Gradu Zagrebu. Također je naglasio i kako BUZ podržava HDZ-ovu kandidatkinju za zagrebačku gradonačelnicu Margaretu Mađerić.
OSIJEK - Nositelj koalicijske liste HSS-a i HSLS-a za Europski parlament Miroslav Rožić ocijenio je danas u Osijeku kako su ovi izbori povijesni za Hrvatsku, jer prvi put biramo predstavnike u EU parlamentu, nakon 10 godina pregovaranja, a takav put nije prošla ni jedna zemlja članica EU. Ulaskom hrvatskih predstavnika u EU parlamentu trebamo voditi brigu o vanjskoj politici i kako će se ona odraziti na budućnost Hrvatske, u zajednici naroda od 500 milijuna ljudi. Radom u europarlamentu želimo sačuvati hrvatski kulturni identitet, održati kulturne posebnosti, poput tradicionalnih obrta, inače se možemo naprosto izgubiti i nestati, rekao je Rožić na konferenciji za novinare. Dodao je kako koalicija HSS-a i HSLS-a u europarlamentu želi učiniti sve kako bi spasili hrvatsko selo, koje se danas nalazi u borbi za život. "Kako god to zvučalo patetično, ali to je realnost", smatra Rožić. Istaknuo je i da svojim aktivnostima u europarlamentu žele osigurati europski socijalni standard za hrvatske građane, i to ne samo za poljoprivredu, jer ovdje postoje i urbane sredine u kojima je velika nezaposlenost. Rožić smatra kako je hrvatska politika tijekom 10 godina pregovora s EU usvojila sva zakonska rješenja, koja se odnose na financiranje, oporezivanje, ulaganje, a koja idu na štetu hrvatskih građana. Jednu jedinu stvar koja nam u europskim standardima ide u korist, Hrvatska nije usvojila, a to je europska socijalna povelja, te nije osigurala one socijalne standarde koje imaju ostale zemlje Europske unije, istaknuo je Rožić.
ZAGREB - Kandidat Hrvatskih laburista za Europski parlament Nikola Vuljanić izrazio je danas žaljenje zbog najave o zabrani korištenja naziva "Prošek" nakon ulaska u EU, prozvavši Ministarstvo poljoprivrede jer je tek jučer objavilo informaciju da hrvatski pregovarači nisu uspjeli uvrstiti taj tradicionalni izraz u aneks Uredbe Europske komisije. Smatramo potpuno neodgovornim da je Ministarstvo poljoprivrede tek jučer, tri mjeseca prije ulaska Hrvatske u EU, objavilo tu informaciju, a ona se odnosi i na zalihe koje naši proizvođači imaju, poručio je Vuljanić u priopćenju. S obzirom na to da pregovarači nisu uspjeli argumentima uvjeriti Europsku komisiju da postoje razlike između talijanskog pića "Prosseco" i hrvatskog "Prošek", zadatak Ministarstva poljoprivrede bio je da na vrijeme obavijesti proizvođače i one koji prodaju te proizvode kako bi se na odgovarajući način prilagodili, mišljenja je Vuljanić. Također je izrazio uvjerenje kako će nakon ulaska Hrvatske u EU biti moguće još jednom pokrenuti proceduru te tražiti zaštitu naziva "Prošek", a Laburisti će, obećao je, napraviti sve da u tome pomognu. Najavio je također i druženje kandidata sa liste Laburista s građanima uz "Prošek".
ZAGREB - Predsjednik stranke "Jedino Hrvatska" Milovan Šibl ustvrdio je danas da se prije svakih izbora predsjednici HDZ-a Ivo Sanader, Jadranka Kosor, a sada i Tomislav Karamarko na riječima vraćaju tuđmanizmu i iskrivljuju povijest i Tuđmanovu politiku koja simbolizira državnu samostalnost, a ne gubitak suvereniteta. To rade da bi opravdali svoju izdaju državne samostalnosti i suverenosti izborene u Domovinskom ratu, svoj sluganski odnos prema Bruxellesu i pristanak na članstvo u europskoj federativnoj naddržavi, drži Šibl. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman simbolizira državnu samostalnost, suverenost i pripadnost Hrvatske europskoj civilizaciji i kulturi, a ne gubitak te samostalnosti i suverenosti u kolonijalističkoj europskoj federaciji. On je, kao i De Gaulle, bio pristaša konfederativnog europskog saveza u kojem bi svaka članica zadržala puni suverenitet i slobodu, ističe Šibl. A kada se predsjednici HDZ-a kite suverenističkom politikom, trebali bi znati da se suverenitet, kao temeljni uvjet za život države, dokazuje time da ona na svojem teritoriju ne priznaje bilo koju vlast iznad sebe.
ZAGREB - Bianca Matković, jedna od najbližih suradnica bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, posvjedočila je danas na suđenju u slučaju Fimi medija kako nikada nije čula da Sanader spominje medijsku agenciju po kojoj je nazvana najveća korupcijska afera u hrvatskoj politici, ali ni da ta tvrtka nikada nije radila za HDZ. "Sa Sanaderom sam uz manje prekide radila gotovo 15 godina i nikada nisam čula da je spominjao Fimi mediju", posvjedočila je Bianca Matković, ističući kako ni ona nije znala za tu tvrtku jer je sve marketinške poslove za HDZ radila tvrtka Masol. Tvrdi da nikada nije čula ni za navodni stranački crni fond koji se, po USKOK-ovim optužbana, punio milijunima kuna izvučenima preko agencije Fimi medija iz državnih institucija i tvrtki. "Nikada nisam čula da bi se novac trošio mimo računa, a za crnim fondom nije ni bilo potrebe jer je stranka imala dovoljno novca. Barem nas je tako obavještavao glavni tajnik", kazala je Matković. Poput ostalih svjedoka obrane bivša ministrica, državna tajnica i šefica Sanaderova kabineta posvjedočila je da su se mnogi lažno pozivali na Sanaderov autoritet. Također potvrdila je da su, po Sanaderovu naputku, svi HDZ-ovi dužnosnici te lokalne organizacije bili potpuno samostalni u radu. "To se odnosilo i na stručne osobe poput blagajnika, rizničara i glavnog tajnika", kazala je Matković, pobijajući tako iskaze više svjedoka, među kojima su i bivši HDZ-ovo rizničar Mladen Barišić te smijenjena blagajnica Branka Pavošević koji su priznali sve USKOK-ove optužbe, kao i vlasnica Fimi medije Nevenka Jurak. Suprotno iskazima mnogih ranije ispitanih svjedoka Matković je kazala i da vlasnicu Fimi medije nikada nije vidjela u stranci, Vladi ili na svečanostima poput otvaranja autocesta. Za Barišića je, pak, kazala kako nikada nije mogao bez najave ući u Sanaderov ured, ali i da nije bio u krugu njegovih suradnika s kojima se družio i privatno. Kazala je da je imovinsko stanje bivšeg premijera, kojemu se sudi u više korupcijskih afera, i prije ulaska u politiku bilo natprosječno, što je zaključila po životnom stilu, nekretninama i bogatoj umjetničkoj zbirci. Suđenje se nastavlja u utorak 2. travnja.
ZAGREB - U povodu 60. obljetnice "Jezika" iz tiska je izašlo posebno izdanje toga časopisa koji donosi cjelovitu dokumentaciju o radu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Glavna i odgovorna urednica "Jezika" prof. dr. Sanda Ham izjavila je tim povodom danas Hini kako smatra da je Vijeće važan dio hrvatske jezične suvremenosti i da dokumenti o radu Vijeća trebaju biti javni i dostupni hrvatskoj javnosti. Časopis "Jezik" (br. 2.-4./2013.) u uvodnom dijelu opetovano donosi članak akademika Radoslava Katičića "Bivše Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika“, Odluku o osnivanju Vijeća, Odluku o ukidanju Vijeća, 27 zapisnika Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, od 13. svibnja 2005. do 9. lipnja 2011., te dopise Vijeća Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i hrvatskoj Vladi. "Vijeće je donijelo vrlo jasne odluke glede hrvatske jezične norme, poglavito pravopisne, i te su odluke sada opet dostupne, dokumentirane i argumentirane kao važan i nezaobilazan prilog pravopisnoj raspravi koja se opet, kao i 2001., razbuktava", izjavila je Sanda Ham, redovita profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost osječkoga Filozofskoga fakulteta. Dodala je kako je dokumentacija Vijeća okupljena na 120 stranica vrsnoga jezikoslovnoga teksta i nema opasnosti da bude uklonjena, skrivena i zaboravljena jer više ne ovisi o sigurnosti i stabilnosti mrežnih stranica i poveznica. Po njezinim riječima uredništvo časopisa i dokumentaciju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pribavilo je iz privatnih pismohrana dvojice urednika - akademika Radoslava Katičića koji je bio predsjednikom Vijeća i prof. Mile Mamića koji je bio članom Vijeća, ali i kolega koji su se odazvali pozivu za prikupljanje dokumentacije.
DUBROVNIK - Drugo izdanje festivala Aklapela održat će se u Dubrovniku od 5. do 7. travnja, a nastupit će 12 klapa. Riječ je o festivalu koji njeguje isključivo višeglasnu klapsku a capella izvedbu autohtonih napjeva, kakvima je UNESCO u prosincu prošle godine dodijelio status zaštićene nematerijalne kulturne baštine. Umjetnički voditelj festivala maestro Joško Čaleta odabrao je 7 muških i 5 ženskih klapa koji su se protekle godine istaknule svojim pjevanjem. Festival će ove godine ugostiti ženske klape Neverin (splitsko-kaštelansko područje), Čuvite (srednjodalmatinski otoci), Čakule i Dišpet (zagrebačko područje) i klapu Folklornoga ansambla Linđo (dubrovačko područje) te muške klape Subrenum i Kaše (dubrovačko područje), Cambi (splitsko područje), Bunari (šibensko područje), Kaleta (zadarsko područje), Kumpanji (južnodalmatinski otoci) i Grdelin (zagrebačko područje). U kazalištu "Marina Držića" bit će održana dva koncerta 5. i 6. travnja, a u nedjelju 7. travnja u Dominikanskom samostanu bit će održan koncert sakralne glazbe.
ZAGREB - Grad Zagreb, na inicijativu gradonačelnika Milana Bandića, omogućio je besplatno skijanje na Sljemenu u vrijeme proljetnih praznika, od 23. ožujka do 1. travnja, osim na Uskrs, za svoje predškolce, osnovnoškolce, srednjoškolce i studente. Da bi se ostvarilo to pravo, dovoljno je doći na skijalište i preuzeti dnevnu kartu na jednoj od blagajni, priopćeno je danas iz Službe za informiranje gradonačelnikova ureda. Taj dar mladim Zagrepčanima za uskršnje blagdane ostvaruje se kroz Program aktivnosti Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, navodi se u priopćenju.
SPLIT - Oko 150.000 kuna štete nastalo je u požaru koji je buknuo noćas na otoku Braču, doznaje se u splitskoj policiji. Po podacima koje je dala policija, vatra je buknula rano jutros, oko 2.45 sati, u Bolu na plaži Borak gdje je planuo drveni montažni objekt u privatnom vlasništvu. U objektu su se nalazili kompresori za punjenje ronilačkih boca te boce za ronjenje, kazali su u policiji.Požar su ugasili pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) Bol, a objekt je u potpunosti izgorio. Policija na mjestu događaja obavlja očevid nakon kojega bi se trebao doznati uzrok izbijanja vatre.
VIROVITICA - Nepoznati razbojnici ukrali su nekoliko stotina metara telekomunikacijske bakrene žice uz željezničku prugu kod Pitomače, u Virovitičko-podravskoj županiji. Krađa je dojavljena telefonom, a policija je krim istragom utvrdila da su nepoznati počinitelji tijekom protekle noći kod željezničke pruge u predjelu Klisa, kod Pitomače, presjekli bakrenu telekomunikacijsku žicu s drvenih stupova u dužini od više stotina metara te je odnijeli. Materijelna šteta se procijenjuje na više tisuća kuna, a policija traga za počiniteljima, izvijestila je jutros Policijska uprava virovitičko-podravska.