"Mislim da će se banke ponovno otvoriti u četvrtak", kazao je Sarris za BBC. Odluka o otvaranju banaka donešena je nakon dogovora koji je u noći s nedjelje na ponedjeljak postignut između Cipra i trojke EU-a, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kako bi se izbjegao financijski slom i izlazak iz euro zone.
Središnja banka priopćila je u ponedjeljak kasno na večer da će ipak sve banke ostati zatvorene do četvrtka, kako bi se po otvaranju osiguralo „glatko“ funkcioniranje bankovnog sustava.
Sarris je kazao da izuzetne mjere kontrole bankarskog sektora neće dugo trajati, ali da je podizanje likvidnog novca trenutno ograničeno kako bi se spriječio "egzodus" novca.
Također je najavio da bi štediše u ciparskim bankama s polozima većim od 100 tisuća eura zbog sanacije banaka mogli izgubiti oko 40 posto njihove vrijednosti, ali da štediše s depozitima manjim od 100.000 eura neće morati sudjelovati u sanaciji banaka.
Pozivajući se na anonimne izvore, agencije također javljaju da je direktor Ciparske banke, najveće komercijalne banke, Andreas Artemis podnio ostavku, o čemu će poslijepodne raspravljati upravni odbor banke.
Iz Pariza stiže vijest da je Benoit Coeure, dužnosnik ECB-a ocijenio da je predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem "pogriješio" s izjavom da bi spašavanje ciparskih banaka mogao poslužiti kao model u Europi.
"Dijsselbloem je pogriješio kada je to rekao", izjavio je Coeure za radio Europe 1.
"Eksperiment s Ciprom nije model za ostatak eurozone, jer je stanje poprimilo takve razmjere koji se ne mogu usporediti niti s jednom drugom zemljom", dodao je Coure. Objasnio je da je na Cipru vladala "jedinstvena situacija".
"Cipar je bio offshore financijsko utočište, toga nigdje drugdje nema u eurozoni", istaknuo je.
Prema njegovim riječima, "zemlje imaju različite probleme, gospodarske probleme, probleme nezaposlenosti, ali niti jedna nije imala takvu koncentraciju problema kao Cipar".
Cipar je u napetim pregovorima s međunarodnim zajmodavcima, završenim u noći na ponedjeljak u Bruxellesu, osigurao paket sanacijskih zajmova od 10 milijardi eura te izbjegao kolaps svog bankarskog sustava i stečaj. U zamjenu za spašavanje, Cipar mora drastično smanjiti svoj pretjerano veliki bankarski sektor, smanjiti svoj proračun, provesti strukturne reforme i privatizaciju državne imovine.
Da sporazum nije postignut do ponedjeljka navečer, ta mala otočna država s 1,1 milijuna stanovnika bila bi suočena s mogućnošću stečaja, koji bi je mogao prisiliti da postane prva zemlja koja će napustiti eurozonu. Taj bi presedan, ocijenili su analitičari, uznemirio tržišta i potaknuo previranja u cijeloj eurozoni od 300 milijuna ljudi, iako Cipar čini manje od 0,2 posto gospodarstva eurozone vrijednog 10.000 milijardi eura.