U povodu sjećanja na žrtve bombardiranja, vijence i cvijeće na mjestima stradanja civila, pripadnika vojske i policije te 16 djelatnika Radiotelevizije Srbije poginulih u raketiranju zgrade RTS položit će naviši državni dužnosnici.
Bombardiranje je uslijedilo nakon neuspjelih mirovnih pregovora Beograda i predstavnika kosovskih Albanaca u Rambouilletu i Parizu o budućem statusu Kosova.
Prvi napad izveden je 24. ožujka 1999. u 19,45 sati krstarećim projektilima i zrakplovima iz baze u talijanskom gradu Avianu.
Tjekom 79 dana bombardiranja vojnih, policijskih i civilnih ciljeva - mostova, cesta i infrastrukture, poginulo je ili nestalo 1.008 pripadnika vojske i policije, a teže i lakše ranjeno i ozlijeđeno oko 6.000 civila, među kojima i 2.700 djece.
U napadima su sudjelovale snage 19 zemalja članica NATO, ukupna materijalna šteta na teritoriju Srbije i Crne Gore procjenjena je na više desetina milijardi dolara, a ratni gubici NATO nikada nisu priopćeni.
Prema službenim podacima Beograda u bombardiranju, koje je trajalo 11 tjedana, uništeno je i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno je 470 kilometara cesta i 595 kilometara pruga, oštećeno je 14 vojnih i civilnih zračnih luka, 39 bolnica i domova zdravlja, 18 vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta.
Višetjednim zračnim udarima iznuđena je diplomatska akcija potpisivanja sporazuma u Kumanovu 9. lipnja 1999. kojim je SRJ, praktički, potpisala kapitulaciju i suglasila se da više od 37.000 vojnika KFOR-a dođe na Kosovo. Glavni tajnik NATO izdao je 10. lipnja zapovijed o prekidu bombardiranja, a istoga dana je Vijeće sigurnosti UN usvojilo Rezoluciju 1244.
Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008., a do danas su ga priznale 22 zemlje članice EU i 98 članica UN. Beograd odbija priznati neovisnost, a pod pokroviteljtsvom EU u tjeku su pregovori Prištine i Beograda o rješenju kojim se pokušava naći model institucionalnog organiziranja i zaštite interesa kosovskih Srba.