Takav Xijev odabir prve međunarodne destinacije pokazao je SAD da najveći svjetski proizvođač energije - Rusija i najveći njezin potrošač - Kina žele ojačati svoj utjecaj kao financijska i geopolitička protuteža Washingtonu.
Putin već dugo želi umanjiti američki prekomorski utjecaj, dok se Kina nastoji oduprijeti povećanom vojnom i gospodarskom zanimanju koje SAD pokazuju za tu regiju od 2011.
Xi je prvi inozemni gost kojem je u Kremlju priređen doček uz konjičku pratnju, koju je Putin utemeljio još 2002., što pokazuje koliku važnost ruski predsjednik pridaje odnosima s Kinom.
"Rusko-kineski odnosi su vrlo važan čimbenik svjetske politike", rekao je Putin na početku razgovora, odajući, kao i njegov gost, dojam potpune opuštenosti unatoč službenosti samog susreta. "Siguran sam da će vaš posjet... dati novi i snažni impuls vezama Rusije i Kine".
"Imam dojam da vi i ja uvijek jedan drugom pristupamo otvorene duše, slični smo po karakteru. Uvijek govorimo u dobroj vjeri, vi i ja smo dobri prijatelji", rekao je u odgovoru Xi, koji se s Putinom već susretao, pa i u Moskvi.
Očekuje se da ovaj susret bude okrunjen sporazumima kojima će Kina postati najveći kupac ruske nafte, iako vjerojatno neće doći do potpisivanja sporazuma o dugoočekivanom naftovodu prema Kini. Uoči posjeta kineskog predsjednika ruske i kineske tvrtke postigle su 2 milijarde dolara vrijedan dogovor o razvoju zaliha ugljena u istočnom Sibiru.
Putin je znao reći da želi "uhvatiti kineski vjetar u ruska gospodarska jedra" i da će se ta želja još i pojačati ako Kina tijekom Xijevih 10 godina na čelu države pretekne SAD kao najveće svjetsko gospodarstvo.
Odnosi Kine i Rusije bili su dosta zategnuti u doba SSSR-a, s krvavim međugraničnim sukobima 1969., ali su se posljednjih godina jako približili, osobito zahvaljujući sličnim pogledima i suradnji u pitanjima iranske nuklearne krize, odnosa prema Sjevernoj Koreji i sukoba u Siriji, oko kojeg su zajedničkim snagama uspjeli spriječiti tri rezolucije u Vijeću sigurnosti UN koje je predlagao Zapad.