"Mislim da će taj dokument donijeti veliku štetu. Koncepcijski je promašen i umjesto da integrira hrvatsku humanističku znanost u europski prostor, on je izdvaja od hrvatskog prostora", upozorio je savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Nenad Vekarić.
Apelirao je na Nacionalno vijeće za znanost i Ministarstvo znanosti da uvaži argumente koji dolaze iz redova znanstvenika i da ga promijeni "bar kad su humanističke znanosti u pitanju".
Vekarić smatra da Pravilnik obezvređuje hrvatske institucije i izdavače te ih drži irelevantnim za znanstveno napredovanje kao i to da kvantitativne norme nisu visoke i da će se lako izigrati.
Istaknuo je da nečiji znanstveni učinak valja mjeriti iz nekoliko kuteva - kvalitete znanstvenog učinka, kvantitete, vidljivosti u vlastitoj sredini te međunarodne vidljivosti, ali je ustvrdio da pravilnik sve te kriterije zanemaruje.
Ciljevi koji se žele ostvariti, ističe, neće se postići restriktivnim pravilnicima već se mogu postići jedino stimulativnim mjerama: potporom jačanja naših institucija, potporom jačanja naših časopisa, potporom prijevoda, uspostavljanjem službe koja će se brinuti da naši časopisi budu podastrti vani, potporom sudjelovanja na međunarodnim konferencijama i potporom organizacije konferencija u Hrvatskoj.
"Takvim potezom ćemo ostvariti cilj. Postat ćemo međunarodno vidljivi, a da pritom nismo uništili našu supstancu", zaključio je.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras upozorio je da je najveći problem vezan za humanističke i društvene znanosti financiranje, odnosno to što se udio financiranja u posljednjih pet do šest godina smanjio 20 posto.
"Treba tražiti što veće investicije u digitalizaciju svih oblika građe koju nalazimo u humanističkim znanostima", istaknula je Milena Žic Fuchs s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Smatra da radi bolje pozicije humanističkih znanosti treba poticati vidljivost rezultata istraživanja humanističkih znanosti, kako zbog nacionalnih vrijednosti, tako i zbog potencijala za suradnju u okviru interdisciplinarnih istraživanja.
Nužno je, dodala je, razvijati sve oblike istraživačke infrastrukture, temeljiti vrednovanje na kriterijima koji izrastaju iz samih disciplina te objavljivati na hrvatskom jeziku.